Ako bi promijenili pristup, predstavnici srpskih stranaka u Crnoj Gori uradili bi više na popravljanju statusa srpske zajednice i pokazali da u srpskom korpusu, uprkos legitimnom pravu na etnički identitet, postoji privrženost svojoj državi Crnoj Gori, ocijenio je lider Crnogorske Vladimir Pavićević.
POBJEDA: Prošao je mjesec od kada je Crnogorska ušla u vladajuću koaliciju u Budvi. Kako sada funkcioniše budvanska vlast?
PAVIĆEVIĆ: Funkcioniše onako kako je utvrđeno koalicionim sporazumom. Taj dokument striktno poštuju svi akteri koji učestvuju u vlasti u Budvi i to je dobro. Više je važnih pitanja definisano kao prioritet, a za nas u Crnogorskoj je jedna stvar ključna. U politici smo da bismo efikasno rješavali probleme građana. Ako građani Budve u naredne dvije godine kovanicu „efikasnost u politici“ počnu da vezuju za naše djelovanje, onda smo napravili dobar rezultat.
POBJEDA: Po postizanju sporazuma, suočili ste se sa negodovanjem i kritikama dijela javnosti zbog te odluke da rizikujete političko odumiranje. Jeste li se, možda, ipak pokajali zbog te odluke?
PAVIĆEVIĆ: Budva je tokom ovoga ljeta bila u fokusu, ne samo turista već i crnogorske javnosti, politike i političara. Naš budvanski odbor je autonomno odlučio da napravi ovaj korak i na taj način prekine blokadu opštinskih organa. Predsjedništvo Crnogorske je, slijedeći autonomiju naših teritorijalnih organizacija, prihvatilo takvu odluku i za sada ne vidim ni jedan razlog za kajanje. To je bila racionalna odluka i ona može imati i širi pozitivni značaj od nivoa budvanske politike.
POBJEDA: Na što mislite?
PAVIĆEVIĆ: Mislim na raznovrsnost političkih formacija koje čine budvansku koaliciju i na to da uprkos takvoj raznovrsnosti dokazujemo da možemo da radimo zajedno. Po mom mišljenju, budvanski slučaj može značiti i prekretnicu za crnogorsku politiku generalno/
POBJEDA: Govorite o prevazilaženju „rovovskih podjela“ u Crnoj Gori?
PAVIĆEVIĆ: Da, govorim o neophodnosti premošćavanja podjela koje usporavaju razvoj države. Danas to radimo u Budvi, sjutra ćemo, nadam se, na drugom mjestu, samo da u temelju tih dogovora stoji - lojalnost državi Crnoj Gori kao osnovni princip.
POBJEDA: Možete li da zamislite da na centralnom nivou vlasti u Crnoj Gori funkcioniše savez DPS-a i srpskih stranaka?
PAVIĆEVIĆ: Zašto da ne? Moje je mišljenje da su najistaknutiji predstavnici srpskih stranaka do sada u praktičnoj politici primjenjivali pristup – rušenje vlasti DPS-a, ili još preciznije rušenje Mila Đukanovića, potom sve ostalo. Takav pristup nije dao rezultate. Razum i iskustvo upućuju da, ako se žele drugačiji ishodi ili rezultati, treba mijenjati pristup.
POBJEDA: Mnogi bi rekli da bi takav pristup značio političko samoubistvo za srpske stranke.
PAVIĆEVIĆ: Suprotno tome, politički predstavnici srpskih stranaka bi promjenom pristupa, siguran sam, uradili više na popravljanju statusa srpske zajednice. Često od njih slušamo da se kolektivna prava srpskog naroda u Crnoj Gori ne poštuju koliko bi trebalo i baš zato se od njih očekuje da u političkom polju rade na sticanju praktičnih mehanizama da se na tome radi. A ti mehanizmi se u velikoj mjeri stiču ako si na vlasti, pa i onda kada si na vlasti sa DPSom. I drugo, promjenom pristupa pokazalo bi se da u srpskom korpusu, uprkos legitimnom pravu na etnički identitet, postoji privrženost svojoj državi Crnoj Gori, oko čega sada postoje sumnje.
POBJEDA: Koliko je to realno, imajući u vidu najave da će biti proslavljena Podgorička skupština i 1918. godina?
PAVIĆEVIĆ: To je dio komplikovane političke scene u Crnoj Gori, ali i komplikovanih istorijskih procesa. Ta 1918. godina označila je kraj Velikog rata, kraj okupacije ogromnih teritorija koje su zaposijedane tokom ratnih godina. Ali je to i godina privremenog, a nezasluženog i nepravednog brisanja jedne stare evropske države i njene dinastije. Zato mislim da Podgorička skupština nije događaj za slavlje. Navršavanje 100 godina od njenog održavanja može da bude povod za preispitivanje nekih istorijskih događaja, za otkrivanje onih skrivenih stranica crnogorske istorije iz tog perioda, ali prije svega podsjetnik da savremenu crnogorsku državu treba da učinimo stabilnom i nesalomivom. Država Crna Gora je, uostalom, starija i od te godišnjice i predstavljala je i čuvala identitet ljudi sa ovih prostora ma kako se oni etnički deklarisali.
POBJEDA: Možda će upravo taj datum biti izazov za vašu koaliciju u Budvi, hoćete li 8. novembra slaviti 100 godina od ulaska srpske vojske u Budvu 1918. godine?
PAVIĆEVIĆ: U mnogim državama svijeta se povodom godišnjice kraja Prvog svjetskog rata 11. novembar obilježava kao dan sjećanja, jer je na taj datum potpisano primirje kojim je i okončan Veliki rat. Mislim da i mi treba da budemo dio šireg kruga i gradova i država koji značenje i posljedice Prvog svjetskog rata tumače daleko šire od lokalnog okvira. Po mom mišljenju, bilo bi primjereno da 11. novembar bude centralni datum obilježavanja stogodišnjice kraja Prvog svjetskog rata i kod nas, kako u Budvi, tako i u čitavoj Crnoj Gori.
