Prema podacima lokalnog manastira, koji su se zatim slali vladi u Moskvu, gospođa Vasiljev rodila je između 1725. i 1765. godine čak 16 pari blizanaca, sedam puta trojke i četiri puta četvorke.
Preživjela je dakle ukupno 27 porođaja, te je rodila čak 69 djece.
"To zvuči fantastično. Mislim, 69 djece? Dajte, molim vas!", komentar je Džejmsa Segarsa, direktora Odjela za reproduktivnu nauku i istraživanje ženskog zdravlja na fakultetu "Johns Hopkins".
Postavlja se stoga pitanje postoje li ograničenja kada je riječ o tome koliko djece žena može prirodnim putem začeti i roditi? A savremena nauka tvrdi da je, bar u teoriji, brojka veća nego što biste ikad pomislili.
"Matematički gledano, lako je moguće iznijeti 27 trudnoća tokom 40 godina. Pogotovo ako uzmete u obzir da trudnoće s trojkama i četvorkama obično traju malo kraće od devet mjeseci. To bi značilo da je tokom 40 godina, gospođa Vasiljev njih čak 18 provela u drugom stanju, što je manje od polovine vremena. Ali, da li je to ostvarivo u stvarnosti, sasvim je druga priča. Predugo plodno razdoblje Za početak, je li uspjela biti plodna tokom tolikog perioda? Žene dobijaju prvu menstruaciju s 15 godina (zanemarite koliko se to danas pomaknulo, pričamo o 18. vijeku), a ovuliraju dokle god imaju dovoljnu zalihu jajnih stanica, koje obično nestaju oko 51. godine. Doduše, i prije 50. rođendana, njihova plodnost opada, te je šansa za začećem, po ciklusu, kod 45-godišnjakinje tek jedan odsto mjesečno", tvrdi profesorica sa Stanforda Valeri Bejker.
Kako žene stare, kvalitet i kvantitet jajnih ćelija se smanjuje. Tako se, kako se žena bliži perimenopauzi, povećava mogućnost abnormalnosti hromozoma, te mnoge ovakve trudnoće završavaju spontanim pobačajem, za kojeg žene često i nisu svjesne da se dogodio.
"Mnoge žene ne zatrudne nakon 42 ili 44 godine starosti, iako ćete naravno čuti za trudnice u kasnim 40-im", kaže Segars.
Takođe, što je više trudnoća žena iznijela, to je manja šansa za novim začećem, jer višestruki porodi djeluju na žensku polnu anatomiju. A ako je gospođa Vasiljev bila pobornica dojenja, što je vrlo izgledno ako uzmemo u obzir da je živjela na selu, njeno tijelo nije ovuliralo kao inače. Ova biološka metoda kontracepcije (iako nije potpuno sigurna), dodatno bi joj otežala sva ta brojna začeća koja je navodno doživjela rađajući svoju silnu potomčad.
Fjodor i njegova supruga su dakle morali imati vrašku sreću (ili nesreću, zavisi kako gledate), da im se svaki put iznova 'zalomi' trudnoća i to čak i kad su bili 50-godišnjaci.
Biološki sat ima puno smisla, ako gledamo s evolucione perspektive, budući da je trudnoća i porod težak 'zadatak' koji s godinama ženama sve teže pada.
"Priroda želi da uvede ograničenja", kaže Bejker i dodaje:
"Trudnoća je najteže fizičko iskustvo kroz koje žensko tijelo može proći".
