"Svaka zemlja i svaki savez ima unutrašnje probleme. Međutim, mi smo uvijek snažno podržavali put Crne Gore ka EU. To je snažna perspektivna zemlja koja uvijek učestvuje u našim vojnim manifestacijama. Nastavićemo da podržavamo put Crne Gore što više možemo i moramo se potruditi da do kraja godine dva poglavlja budu zatvorena. Sljedeće godine slijedi izbor novog parlamenta, uz to ide izbor novih lica, dodjeljuje se novi budžet i dok sve to oni srede mogu proći i mjeseci. Očekujemo i pomoć predsjednika Kurca u svemu tome", kazao je Borisov.
Borisov je dodao da Crna Gora nakon ulaska u NATO mora što prije ući u Evropsku uniju jer to donosi neizmjerne benefite kako za državu tako i za čitav Zapadni Balkan.
Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Vlade Crne Gore, Duško Marković kazao je da još uvijek se ne zna da li će naša država prihvatiti migrante migrante sa Sicilije na zahtjev Italije.
''Tokom sedmice će se raspravljati na Nacionalnoj komisiji o tom pitanju, a Vlada će nakon rasprave zauzeti jasan stav i zasigurno će se odgovorno odnositi prema tom pitanju'', kazao je Marković.
On je dodao da će aerodromi ostati u vlasništvu Crne Gore.
''Ne bih komentarisao poruke direktora. Na njima je da upravljaju Aerodromima a Vlada se orpedijelila za kocnesiju. Crna Gora ne prodaje aerodrome, to je koncesija na 25 do 30 godina i to je nesumnjiv benefit za ekonomiju. Još jednom ponavljam, aerodromi nisu na prodaju, taj psotupak će proći kroz zakonsku proceduru'', kazao je Marković.
Premijer Marković je napomenuo da su napori predsjednika Vlade Bugarske doprinijeli usvajanju integracija na prošlom samitu u Sofiji što je dalo jasnu perspektivu Zapadnom Balkanu i da je sada na nama da usvajamo standarde i da napredujemo dalje.
''Najbitnije je da smo pokrenuli priču o regionalnom infrastrukturnom povezivanju i da je Jadransko-jonska cesta ušla kao infrastrukturni projekat koji će podržavati Evropska unija. To se desilo isključivo zahvaljujući opredjeljenju Borisova. Danas imamo jasnu perspektivu gradnje Jadransko-jonskog autoputa što će Crnoj Gori ali i regionu donijeti određene benefite'', kazao je Marković. On se zahvalio njegovom sagovorniku na tome što je Bugarska kontinuirano uz Crnu Goru kako na putu ka NATO savezu tako i sada tokom evropskih integracija te pomenuo da je bilo riječi i o unaprjeđenju ekonomske saradnji i podzianja ekonomske sposobnosti na viši nivo kako se otvarala nova radna mjesta.
Borisov je istakao da se mora ozbiljno pristupiti izgradnji potrebne infrastrukture, jer bi bez nje, sve ovo bila samo obična priča.
''Mi smo uložili sve napore i postigli sporazume sa Svjetskom i Evropskom bankon. Koridori koji dolaze iz Turske i Grčke preko Bugarske se moraju spojiti na najprirodniji mogući način - a to znači autoput i željeznica. Ako to uspijemo osnažićemo trgovinsku mogućnost Zapadnog Balkana a samim tim i ekonomski moć svih zemalja. Sa tim Jadransko-jonskim autoputem ćemo povezati Zapadni dio Evrope sa Azijom. Mora se raditi neprestano i sve sada zavisi od nas. Jedan dio tih kredita koje će finansirati pomenute banke se može vratiti iz budžeta. Mi već sada moramo olakšati prelazak na svim graničnim prelazima i moramo uskladiti takse, putarine i vrijeme čekanja kako bi olakšali prolaz i osnažili ekonomski položaj. Ako budemo vršili pritisak siguran sam da taj projekat neće ostati u fiokama evropske birokratije, jer bez potrebne infrastrukture sve će ovo biti samo obilčna priča'', kazao je Borisov.
Predsjednik Vlade Bugarske nije htio da iznosi bombastične vijesti prije vremena ali je najavio potencijalnu saradnju Bugarske i Crne Gore na polju energetike.
''Mene takođe zanima transfer struje između Crne Gore i Italije jer mi imamo dva nuklearna reaktora. Ja sam predložio da napravimo mješovitu kompaniju uz neko simboličko učešće svih zainteresovanih. Mislim da bi to bio jedan jako profitabilan projekat jer se radi o energiji koja će biti korisna svima nama. Nismo spremni da pravimo bombastičnu vijest od svega ovoga ali ponudićemo projekat stručnjacima i u narednih par mjeseci ćemo vidjeti šta će biti od svega toga. Ta saradnja Crne Gore i Italije preko podvodnog kabla je izuzetna ali i mi iammo tu energiju i Bugarska to može raditi. Mogli bi tražiti ulagače jer je to zelena energija i smatram da bi na tom polju mogli imati izuzetnu saradnju. Neka prođe par mjeseci pa ćemo na sljedećem sastanku konkretno govoriti o svemu tome, ali smatram da je to jedan jako perspektivan i profitabilan balkanski projekat'', zaključio je Borisov.
(Uskoro opširnije)
