Ono što cio slučaj povezuje je otpor raznih i vladinih i nevladinih pristalica prema ovakvom rješenju i u Beogradu i u Prištini i govorenje obje strane da je razgraničenje jedino moguće rješenje - a izbjegava se razgovor o suštinskim pitanjima.
Predsjednik Srbije je doputovao juče na Kosovo u dvodnevnu posjetu gdje bi danas trebalo da održi najavljeni veliki miting u Kosovskoj Mitrovici i pojasni okolnosti, kapacitete i mogućnosti Srbije da se dođe do kompromisnog rješenja u kojem bi bili uvaženi i interesi Srba i Srbije na Kosovu.

- Ako govorimo o međunarodnom pravu, nije dozvoljena promjena granica silom već mirnim putem. Tako se promijenila granica dvije Njemačke prema desetak zemalja, ali tako nešto sada nije moguće - kaže Janjić.
On podsjeća da je mišljenje Badinterove komisije, koga dijeli i dalje Kontakt grupa za Balkan koja uključuje i Rusiju, kao i Kvint grupa koja ima sada najveći uticaj oko pitanja Kosova - spoljne granice Jugoslavije ne mogu se mijenjati, a unutrašnje granice smatraju se one koje su bile unutar Jugoslavije republičke granice. Kada je u pitanju Srbija - Kosovo Badinterova komisija se nije izjašnjavala i Kosovo se može tretirati da je dio granica Srbije kako to tretira Beograd, a može da važi pravilo da je linija između pokrajina i republike granica.
- Poslije sukoba i napada na SRJ, NATO je instalirao svoje snage na Kosovu i time obilježio granicu koja je bila granica pokrajine. Otuda Kfor danas na Kopaoniku. Kumanovskim sporazumom je prekinuto bombardovanje Srbije, prihvaćena je ta granica i ne mogu sada vlasti Beograda da tvrde da nemaju pojma šta je sa tim. Kumanovskim sporazumom uspostavljena je bezbjednosna zona po liniji razgraničenja. Dakle, u ovom momentu je granica po međunarodnom pravu određena i de fakto i de jure Kumanovskim sporazumom koji obavezuje i Srbiju. To je sporazum o vojnotehničkoj saradnji između Srbije i NATO, tj. SRJ i NATO - objasnio je Janjić.
Povodom priča o obilježavanju granice, razgraničenju, razmjeni teritorija, Janjić kaže da ne zna nikoga ko je vidio papir na kojem je nacrtana mapa.

Da li onda može da se realizuje ideja Aleksandra Vučića i Hašima Tačija o promjeni granica, pitanje je koje je u fokusu.
- Čini se da ima malo izgleda da se ta ideja realizuje uprkos činjenici da je posljednjih mjeseci dobila legitimitet posredstvom zapadnih lobista, poput Volfganga Petriča, ambasadora Manter, Aleka Sorosa... - odgovara Biserko.
Ona tvrdi da je očigledno da se Beograd tokom posljednje dvije godine trudio da nađe međunarodne sagovornike za podjelu, odnosno razgraničenje Srba i Albanaca.
- Pokazalo se da Beograd nikada nije ni razmišljao o drugoj opciji i da je na kraju isplivala Ćosićeva ideja o razgraničenju koja bi vodila ujedinjenju svih Srba s jedne, i Albanaca s druge strane. Predstava koja je upriličena ovog ljeta poslužila je na kraju samo kao povod za kupovanje vremena jer se pokazalo da nije još sigurna podrškameđunarodnih aktera, poput SAD - kaže ona.
Biserko ujedno podsjeća da je Njemačka čvrsto protiv korekcija granica jer bi to imalo domino efekat u regionu, ali i da Beograd nije odustao od projekta ujedinjenja srpskih zemalja.
(opširnije u Pobjedi)