Svaki od 222 hiljade zaposlenih dužan je u prosjeku 5.392 eura kroz kredite. Kad bi se tome dodali dugovi za struju, vodu, komunalije, telefone došlo bi se do veće cifre.
Ukupni krediti ne samo stanovništva nego i privrede na kraju jula iznosili su 2,944 milijarde eura. Kada se oni podijele na 625.266 stanovnika (po posljednjem popisu iz 2011) svaki građanin bi bio dužan 4.710 eura. Podaci Centralne banke pokazuju da se krediti stanovništva iz mjeseca u mjesec povećavaju po desetak miliona.
U januaru tekuće godine bili su 1,12 milijardi, u februaru 1,13, u martu 1,14, aprilu 1,159, maju 1,175, junu 1,188 i julu 1,197 milijardi eura. Za njima ne zaostaju ni ukupni krediti koji su u januaru tekuće godine bili 2,67 milijardi eura, a na kraju jula 2,944 ili skoro 300 miliona eura ili 11,8 odsto više na godišnjem nivou.
Podaci Centralne banke pokazuju da je od ukupnih kredita stanovništva najviše gotovinskih i nenamjenskih. Kroz gotovinske i nenamjenske kredite, kako je redakciji Pobjede nedavno rečeno iz CBCG, stanovništvo je zaduženo 621 milion. U stambenim kreditima je bilo 367 miliona eura.
Ovi podaci pokazuju da se građani najviše zadužuju za potrošnju i to po kamati koja je i dalje visoka.
RAST
- Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite fizičkih lica na kraju juna iznosila je 8,01 odsto – naveli su iz CBCG. Prosječna kamatna stopa za stambene kredite je znatno niža.
- Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na stambene i kredite za adaptaciju stambenog prostora je 6,03 odsto.
U Centralnoj banci očekuju da će ukupni krediti stanovništva rasti i u narednom periodu.
- Očekivanja Centralne banke idu u pravcu povećanja tražnje za kreditima, prije svega usljed trenda smanjenja kamatnih stopa - naveli su u odgovoru CBCG redakciji Pobjede.
U izvještaju koji je ranije CBCG dostavila parlamentu se navodi da se zaduženost stanovništva prema bankama dodatno uvećala tokom 2017. - sa 1,018 na 1,123,1 milijardi eura.
Drecun: Preživljavanje na rate
Ekonomski analitičar i bivši direktor Univerzal kapital banke kaže da je prosječan dug po zaposlenom za kredite od 5.400 eura velika cifra koja znači da jednu godinu mora da radi za banku. Da ne pominjeno, kaže on, dodatne dugove za struju, vodu, komunalije...
- Ne očekujem pad zaduženosti. Naprotiv, jer potrebe i potrošačka korpa rastu brže od zarada. Taj jaz se ne može brzo nadomjestiti osim dodatnim zaduživanjem, ali i drugim poslovima iz oblasti neformalne ekonomije - smatra Drecun.
To što je najviše nenamjenskih - gotovinskih kredita, ocjenjuje on, govori da se tako preživljava.
- Uz pomoć tih kredita se zatvaraju kratkoročne obaveze. Stalno se ide u „rolovanje“, odnosno refinansiranje kredita - na kratak rok iz banke u banku - ističe ovaj analitičar.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
