Kroz kastodi poslovanje u 2016. je trgovano čak 308 miliona eura. U izvještaju o stanju na tržištu, koji je sačinila Komisija za tržište kapitala, a kojemu je skupštinski Odbor za ekonomiju dao podršku, kaže se da je ukupna vrijednost finansijskih instrumenata o kojima se staraju kastodi banke 361 milion eura.
SELJENJE
Predsjednik Komisije za tržište kapitala dr Zoran Đikanović kaže da se dijelom radi o crnogorskim obveznicama kojim se trguje vani, a velikim dijelom i drugim interesantnim hartijama od vrijednosti. Ovi podaci pokazuju da se trgovina seli sa berze. - Napušta se trgovanje na berzi, a aktuelno postaje vanberzansko trgovanje ili na multilateralnim i drugim trgovačkim platformama. Berza je bila 10 godina centar trgovanja, ali ona više nije ključno mjesto ili „toplomjer“ onoga što se dešava na tržištu kapitala. Razlog je što se drugim zakonima omogućilo trgovanje van berze kroz notarske zapise i razne druge obligacione odnose - objasnio je on. Iz svih ovih podataka može se vidjeti, dodaje on, da je mnogostruko veće interesovanje i ulaganje novca građana i firmi izvan nego što je u Crnoj Gori. Promet na Montenegroberzi u prošloj godini bio je 47 miliona eura i manji je skoro 60 odsto nego godinu ranije. - U 2016. je bio veliki promet obveznica, a u 2017. tog prometa nije bilo. Obveznice su trgovane van Crne Gore i tamo emitovane - objašnjava predsjednik Komisije. Netržišne transakcije su u princpu povećanje kapitala, emisije akcija, novo prikupljanje kapitala od čega je u 2017. bilo oko 95 miliona eura. - To nije malo jer se radi o trajnom kapitalu, odnosno trajno uloženom u firme. Putem drugih korporativnih aktivnosti realizovano je 19 miliona eura - podsjeća Đikanović. Komentarišući tržište, Đikanović je kazao da ne bi davao kvalifikacije da li je ono dobro ili loše. - Ono postoji i daje šansu svakome, potpuno je međunarodno integrisano - ocijenio je on. Đikanović je podsjetio da je krajem prošle godine parlament donio zakon o tržištu kapitala koji, po njegovom mišljenju, bolje pokriva strukturu tržišta, odnosno njegov razvoj jer trgovanje mnogo više ide ka drugim trgovačkim platformama, a ne berzi i ne više samo investicionim fondovima kakve smo imali nakon privatizacije.
Opširnije u Pobjedi
