Vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka (HDI) za Crnu Goru iznosi 0.814 – pokazuju najnoviji statistički podaci koje je objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
U skladu sa tim, Crna Gora svrstana jeu kategoriju zemalja sa veoma visokim stepenom razvojem po mjeri čovjeka. Ovaj indeks (HDI) zapravo predstavlja ocjenu postignuća zemlje u oblastima zdravlja, obrazovanja i prihoda, po čemu je Crna Gora zauzela 50. mjesto na ljestvici od ukupno 189 zemalja i teritorija.
Crna Gora se kotira bolje od mnogih drugih zemalja u razvoju u regionu Evrope i Centralne Azije, ukjučujući čak i neke države članice Evropske unije, poput Bugarske (51. mjesto) i Rumunije (52. mjesto). Kada se posmatra region Zapadnog Balkana, Crna Gora je trećerangirana, nakon Slovenje (25. mjesto) i Hrvatske (46. mjesto), dok se Srbija (67.), Albanija (68.), Bosna i Hercegovina (77.), BJR Makedonija (80.) nalaze u kategoriji država sa visokim stepenom razvoja po mjeri čovjeka. Vrh ljestvice zauzimaju Norveška, Švajcarska, Australija, Irska i Njemačka, dok se najniže vrijednosti HDI bilježe u Republici Niger, Centralnoafričkoj republici, Južnom Sudanu, Čadu i Burundiju.
„Drago mi je što Crna Gora napreduje u razvoju po mjeri čovjeka. U posljednjih dvanaest godina (od 2005. do 2017.), vrijednost Indeksa razvoja po mjeri čovjeka porasla jeza 8.1%, a zemlja je napredovala u svim kategorijama. Ljudi živeduže, stiču više obrazovanja i imaju bolji životni standard. Iako poređenja nikada nisu jednostavna, svi smo skloni da se upoređujemo sa susjednim zemljama. Crna Gora se dobro kotira u odnosu na Hrvatsku, koja je samo četiri mjesta ispred. Međutim, nema mjesta likovanju jer ako Crna Gora želi da održi napredak, da nastavi da se penje na ljestvici, da dosegne Sloveniju na primjer, ili da ostvari još bolje rezultate – država treba da ulaže više i da intenzivira napore da se društvene nejednakosti smanje”, rekla je Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori.
Kada se HDI posmatra u kontekstu nejednakosti, vrijednost indeksa po pravilu opada. Što veće nejednakosti u društvu, to je veći pad indeksa.
U slučaju Crne Gore, vrijednost indeksa pada na 0.741, što je umanjenje od skoro 9%. U drugim zemljama koje spadaju u kategoriju država sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka, prosječan pad indeksa uslovljen nejednakostima iznosi 10.7%, dok u regionu Evrope i Centralne Azije doseže čak 11.7%.
Izražene nejednakosti među ljudima i kvalitetu njihovog života bacaju sjenu na održiv napredak u razvoju po mjeri svih ljudi.
Govoreći o nejednakostima u svijetu, prilikom predstavljanja najnovijih podataka, administrator UNDP Ahim Štajner rekao je da ova statistika je sama po sebi zabrinjavajuća i ujedno govori o dubini društvenih podjela i izgubljenim prilikama, a ništa od toga nije neizbježno.
Dijete koje se danas rodi u Norveškoj, zemlji sa najvišim HDI, može da očekuje da će živjeti duže od 82 godine i da će skoro 18 godina provesti školujući se.
„Uvijek se treba ugledati na one koji su na vrhu ljestvice. Dijete koje se rodi danas u Crnoj Gori, može očekivati da živi nešto malo duže od 77 godina, što je za 5 godina manje od djeteta rođenog u Norveškoj. Ovdje se očekuje da će se djeca školovati 14.9 godina, što je 3 godine manje od njihovih vršnjaka u Norveškoj. Zatim, kada se podrobnije razmotre rodne nejednakosti u zemlji, otkriva se jaz u prilikama koje su pred muškarcima u odnosu na prilike koje su dostupne ženama”, zaključila je Mekluni.
Razlike u napretku u razvoju po mjeri čovjeka imaju rodnu dimenziju, koja se mjeri zasebnim indeksima –Indeksom rodnog razvoja (GDI) iIndeksom rodne neravnopravnosti (GII).
Iako je očekivani životni vijek žena u Crnoj Gori za 5 godina duži od muškaraca, kao i da stiču više obrazovanja, ukupna vrijednost HDI za žene iznosi 0.794 što je niže od vrijednosti za muškarce - 0.831. U Crnoj Gori ima samo 23.5% žena na poslaničkim mjestima, manje su zastupljene na tržištu rada (42.2% u odnosu na 55% muškaraca) i zarađuju manje, što se zaključuje iz vrijednosti Bruto nacionlanog dohotka (BND) koji za žene iznosi 12,967 američkih dolara godišnje u odnosu na 20,692 američkih dolara za muškarce (izraženo paritetom kupovne moći).
Takođe, i druge dimezije ukazuju na rodnu neravnopravnost: na svakih 100,000 živorođenih beba, 7 žena umre od posljedica komplikacije trudnoće ili porođaja; dok je stopa porođaja među adolescentkinjama 11.8 porođaja na 1,000 djevojčica/djevojaka uzrasta 15-19 godina.
Polovina siromašnih u svijetu su djeca
Od ukupnog broja ljudi koji žive u siromaštvu, polovina njih je mlađa od 18 godina, ukazuje globalni Indeks višedimenzionalnog siromaštva (MPI) za 2018. koji je danas objavio UNDP u saradnji sa Incijativom Univerziteta u Oksfordu za siromaštvo i razvoj po mjeri čovjeka (OPHI).
Nove brojke pokazuju da u 104 zemlje, mahom sa niskim i srednjim prihodima, oko 662 miliona djece žive u višedimenzionalnom siromaštvu.
Ovaj indeks daje širu sliku od posmatranja samo dimenzije prihoda, kako bi se stekao bolji uvid u to kako siromaštvo pogađa ljude na više načina istovremeno. MPI ukazuje na to kako su neki ljudi izostavljeni, na marginama društva, i kako napredak u 3 ključne dimenzije- zdravlje, obrazovanje i životni standard, nije jednak za sve, jer ima ljudi koji nemaju pristup vodi za piće, sanintetsko-zdravstvenim mjerama i uređajima, uskraćeni su za osnovno obrazovanje i normalnu ishranu. Za one ljude koji su lišeni ili uskraćeni za određena prava i prilike, u bar trećini mjera kompozitnog indeksa MPI, smatra se da žive u višedimenzionalnom siromaštvu.
Podaci za Crnu Goru u ovom segmentu zasnivaju se na istraživanjima iz 2013 godine, koja ukazuju da 8.6% ljudi žive ispod nacionalne granice siromaštva, ali da nema ljudi koji žive ispod globalne linije siromaštva koja iznosi manje od 2 američka dolara dnevno (izraženo paritetom kupovne moći).
Objavljivanjem novijih nacionalnih podataka o siromaštvu u Crnoj Gori, doprinijelo bi se sticanju jasnije slike.
