Ubijeđeni su da ga SAD neće izručiti crnogorskim vlastima. Advokati ističu da je njegov status u formalnopravnom smislu neodređen ili da oni, pak, o tome nijesu obaviješteni.
Advokat Dušan Radosavljević o Asadovom hapšenju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Abu Dabiju, saznao je iz medija i navodi da zvaničnu potvrdu o hapšenju još uvijek nema.
Takođe ističe da ne zna u kom svojstvu je došlo do njegovog hapšenja, te stoga ne želi da komentariše dalje poteze crnogorskih pravosudnih organa.
Identičan stav imao je i njegov crnogorski kolega advokat Vaso Bečanović, koji je takođe skeptičan po pitanju izručenja, s tim što dodaje da bi, ukoliko bi do toga i došlo, Asad u procesnom smislu imao isti tretman kao i ostali okrivljeni. Ovaj branilac je naglasio da postoji i treća mogućnost, a to je suđenje u odsustvu.
– Ukoliko bi Džozef Asad postao dostupan našim organima i ukoliko bi eventualno došlo do optuženja, postojala bi mogućnost spajanja predmeta – navodi advokat Bečanović.
Međutim, Bečanović ne vjeruje da će do toga doći imajući u vidu fazu u kojoj se nalazi ovaj postupak te da to ne bi bilo ekonomično, a ni svrsishodno.
Raspisivanje međunarodne potjernice za američkim državljaninom Džozefom Asadom novi je pokušaj vlasti da odbrani iskontruisanu optužnicu specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića za državni udar, koju je odbrana u potpunosti obesmislila, smatra advokat Jugoslav Krpović.
– Sad su, pored ruskih, uključeni i američki agenati. Nelogično, ali bitno je da se kroz medije vrti priča da se spremala zajednička zavjera za rušenje vlasti u Crnoj Gori – kaže Krpović.
Izručenje Asada crnogoskim vlastima moguće je jedino u teoriji. Sporazum između SAD i Srbije o uzajamnom izručenju bjegunaca od pravde iz 1901, koji je prenijet na Kraljevinu SHS, pa onda i na SFRJ predviđao je tu mogućnost.
Međutim, Amerika kao jedna svjetska velesila nikada svoje građane ne izručuje da im se sudi u drugim zemljama, jer ona na taj način ispoljava svoju moć i daje do znanja drugima da su njima njihovi građani najbitniji, podsjeća Krpović.
Advokat tvrdi da do sada nije čuo ni za jedan slučaj da je Amerika izručila svog državljanina nekoj drugoj zemlji da im se sudi, pa je čudno zašto su institucije države Crne Gore uopšte inicirale takav postupak. Takođe mu nije jasno kakav će diplomatski pritisak napraviti institucije Crne Gore da natjeraju SAD da im izruči Asada.
Međutim, branilac ističe da je u konkretnom slučaju u pitanju politički progon američkog državljanina i da je jasno da neće biti ekstradicije.
Krpović ističe da Asadu može da se sudi u odsustvu kao što se sudi i Rusima Šišmakovu–Širokovu i Popovu.
– Da li će do toga doći to ćemo da vidimo, o tome još ništa ne znaju ni iz tužilaštva, ni iz Višeg suda, kao ni oni iz vlasti koji su iskreirali cijelu ovu aferu – kaže Krpović.
Podsjetimo, crnogorske vlasti Asada potražuju zbog sumnje da je bio dio logističke mreže koja je pripremala terorističke napade na dan izbora 16. oktobra 2016.
Sjedinjene Američke Države su nakon saznanja o Asadovom hapšenju, preko svojih diplomatskih veza, zatražile da se njihov državljanin pusti iz pritvora i ne izruči Crnoj Gori.
Takvu proceduru SAD praktikuju kada su američki državljani uhapšeni u inostranstvu, a kako je riječ o bivšem operativcu CIA, sasvim je izvjesno da će se administracija u Vašingtonu potruditi da ne dođe do ekstradicije.
Specijalno tužilaštvo svojevremeno je bilo predložilo Džozefa Asada za svjedoka na suđenju za pokušaj terorizma s ciljem da objasni kako ga je i zbog čega angažovao Arona Šavivu za operaciju u Crnoj Gori oktobra 2016.
Međutim, bivši operativac CIA izbjegao je svjedočenje pozivajući se na Peti amandman Ustava SAD, koji omogućava američkim državljanima da ne daju iskaz pred sudom ukoliko im to može štetiti u procesu.
Specijalno tužilaštvo nakon toga je donijelo naredbu za sprovođenje istrage protiv Džozefa Asada. Na osnovu prikupljenih dokaza tužilaštvo je preciziralo da je Asad prihvatio ponudu Demokratskog fronta da izradi plan evakuacije. Utvrđeno je da je boravio u Crnoj Gori pet dana prije izbora u društvu saradnika specijalizovanog za elektronsko prisluškivanje.
Utvrđeno je da je bivši operativac CIA napustio Crnu Goru 16. oktobra, nakon što su mediji objelodanili da je uhapšena grupa srpskih državljana osumnjičena da je spremala nerede u Podgorici nakon završetka glasanja.
Asad je ranije pozvao Sjedinjene Američke Države da odbiju zahtjev za izručenjem. On je operativac CIA bio petnaest godina – od 1999, kada je skupa sa suprugom Mišel stupio u službu, do kraja 2014. godine.
U bezbjednosnim krugovima stekao je ugled nakon više akcija u kojima je, radeći za privatne bezbjednosne kompanije, imao važnu ulogu u izvlačenju 149 iračkih hrišćana iz zarobljeništva ISIL-a u Iraku.
Špijunske šeme
Asad je egipatski hrišćanin, odgajan u Libanu i naturalizovani Amerikanac. Diplomirao je političke nauke i biblijske studije na američkom univerzitetu 1994. godine, a nakon pet godina je postao član CIA. Vlasnik je kompanije Peregrini konsalting (Peregrine Consulting) specijalizovane za razne vrste bezbjednosnih vojno-špijunskih usluga.
Šef kampanje Demokratskog fronta za izbore 2016. Aron Šaviv direktno je stupio u kontakt sa Asadom početkom avguste te godine. Asad je nakon toga stupio u kontakt sa američkom kompanijom Patriotik difens grup, sa sjedištem u Orlandu, sa kojom je i ranije puno sarađivao.
Vlasnik kompanije Peregrini, na sastanku sa kolegama u Orlandu, istakao je neophodnost nabavke sve one špijunsko-diverzantske opreme potrebne za podršku opozicionoj političkoj grupaciji u Crnoj Gori. No, Brajan Skot i ekipa iz Orlanda odbili su da prihvate ponuđeni angažman. Asad je, nakon toga, sa svojom ekipom iz Pelegrinija preuzeo zadatak.
