Iz Centra za zdravstvenu ekologiju za Pobjedu ističu da su roditelji kao glavni kreatori zdravih navika, najviše odgovorni za gojaznost djece. Da je situacija alarmantna pokazuje podatak da je Crna Gora četvrta u Evropi po gojaznosti djece. Ispred nas su Grčka, Malta i Hrvatska.
Jedan od razloga zašto je ova pojava uzela maha je to što roditelji nemaju realnu percepciju kada je u pitanju uhranjenost djece.
- Istraživanje pokazuje da samo jedan odsto roditelja smatra da mu je dijete gojazno, a samo devet odsto da dijete ima neki problem sa tjelesnom masom - upozoravaju iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
Duplo više djece sa prekomjernom težinom živi u urbanim nego u ruralnim djelovima države, jedan je od podataka istraživanja.
UZROCI
- Najčešći uzrok gojaznosti kod djece su neadekvatna ishrana, odnosno nepravilan ritam obroka. Pritom se misli naročito na preskakanje doručka, zatim konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici itd. Uzrok je i nedovoljna fizička aktivnost, premalo sna, kao i provođenje više od dva sata ispred televizora i kompjutera- upozoravaju iz Centra za zdravstvenu ekologiju.
Kako bi očuvali zdravlje i povećali otpornost na bolesti, iz Centra ističu da je neophodno da djeca uzimaju što raznovrsniju hranu koja obezbjeđuje organizmu sve neophodne hranljive sastojke i optimalni dnevni unos energije.
- Hrana mora da bude u ravnoteži sa tjelesnim potrebama i da sadrži dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, vitamina, minerala, kao i nenutritivne materije (dijetna vlakna i druge) koji imaju protektivno dejstvo na zdravlje - preciziraju iz te zdravstvene ustanove.
OBROCI
Djeca u školskom uzrastu, prema riječima stručnjaka iz Centra, trebalo bi da imaju pet obroka dnevno. Tri glavna (doručak, ručak i večeru) i dva međuobroka. Obroke bi trebalo uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Doručak je izuzetno važan obrok, koji se ne smije preskočiti. Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Jutarnji obrok, kažu oni, treba da se kombinuje od energetski bogatih i lako svarljivih namirnica iz grupe integralnih žitarica punog zrna i mliječnih napitaka sa dodatkom lako svarljivih animalnih bjelančevina (jaje, sir, ćureća šunka i sl.) i vidljivih masti („soft“ margarin, mladi kajmak) uz dodatak svježeg voća i povrća.
- Ovo treba posebno naglasiti starijoj školskoj populaciji i adolescentima koji najčešće iz želje da se ne udebljaju ovaj obrok preskaču ne znajući da će za njihovo varenje i prepodnevne aktivnosti biti potrošeno više energije nego što je kalorijski kapacitet tih namirnica. Najbolje bi bilo da se prije podne konzumiraju namirnice iz grupe žitarica sa mliječnim proizvodima i voćem. Nije preporučljivo da se pošto se preskoči doručak na odmoru pojede velika količina koncentrovanih kalorija iz tzv. brze hrane i slatkiša jer opterećuju organe za varenje i smanjuju koncentraciju potrebnu za školske aktivnosti - ističu oni.
Bolja varijanta za školsku užinu, prema riječima stručnjaka iz Centra, je voće ili kombinacija mliječnih proizvoda i žitarica, jer se na taj način obezbjeđuju kvalitetne hranljive materije koje daju energiju za obavljanje školskih obaveza.
(opširnije u Pobjedi)
