Potpuna reorganizacija državne uprave

Vlada će kontrolisati Agencije, slijedi drastično smanjenje plata službenicima regulatora

Vlada je na predlog Ministarstva javne uprave, utvrdila Predlog zakona o državnoj upravi kojim se stvaraju uslovi za potpunu reorganizaciju državne uprave u kontekstu reforme javne uprave. Posljedica novog propisa biće izjednačavanje zarada u državnoj upravi i regulatornim agencijama.
Objavljeno: 27. 09. 2018 - 00:25 Promjenite veličinu teksta: A A A

Shodno novom zakonu, o kome  treba da se izjasni Skupština, regulatorne agencije i fondove neće više kontrolisati parlament već Vlada. Odnosno, izvještaje o radu i poslovanju regulatori, koji se po novom zakonu zovu državne agencije, će godišnje podnositi Vladi, a ne, kao ranije, parlamentu.

"U sistem državne uprave, pored ministarstava i organa uprave, prvi put se uvode državne agencije i fondovi, koji vrše poslove državne uprave, pa se na ovaj način organizaciona struktura usaglašava sa EU standardima, odnosno principima javne uprave koje je SIGMA 2017. godine utvrdila za sve države kandidate za članstvo u EU", kazano je Portalu Analitika iz Ministarstva javne uprave.

Predlog zakona naišao je na protivljenje dijela nevladinih organizacija i Savjeta AEM-a jer se prema njihovom mišljenju krši pravilo nezavisnosti regulatora. Zanimljivo, da do sada, niko nije pomenuo glavnu posljedicu ovog zakona.

Astronomske plate u agencijama biće smanjene: Naime, direktna posljedica zakona biće neminovno izjednačavanje zarada u državnoj upravi i regulatornim agencijama. Drugim riječima, plate u regulatornim agencijama biće drastično smanjene.

regulator-sNa direktno pitanje Portala Analitika da li će plate u agencijama biti smanjene, visokopozicionirani službenik Vlade je odgovorio:

"Da, biće smanjene. Cilj je da službenici Vlade i službenici agencija imaju ujednačene zarade po istom platnom razredu koji će se utvrditi manjim izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru", kazao nam je izvor.

U Crnoj Gori  su već jednom, nakon usvajanja Zakona o zaradama u javnom sektoru, na pritisak javnosti, bile smanjenje plate u regulatornim agencijama, ali je to smanjenje više zahvatilo rukovodioce agencija, a manje službenike.

Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, prosječna julska neto zarada u državnoj upravi je iznosila 587 eura, a javna je tajna da su prosječne plate u regulatornim agencijama daleko veće i iznose iznad 1.000 eura. Dakle, smanjenje plata službenicima regulatora ima elemenata socijalne pravde, budući na veliko nezdovoljstvo službenika Vlade zbog enormno visokih zarada u regulatornim agencijama.

Šta kaže zakon: Prema slovu zakona, član 43,  državna agencija može imati status pravnog lica i za svoj rad odgovara Vladi u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim je osnovana. Predsjednika i članove savjeta državne agencije imenuje i razrješava Vlada. Direktora državne agencije imenuje savjet, na pet godina, na osnovu javnog konkursa.

ministarstvo-javne-urpaveUnutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u državnoj agenciji utvrđuje direktor državne agencije.

Kako stoji u članu 44 zakona: Na prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u državnoj agenciji primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima.

Ovaj član, uz već ranije pomenutu stavku da je državna agencija dio državne uprave, direktno otvara realnu mogućnost izjednačavanja zarada službenika državne uprave i službenika agencije.

Dio NVO sektora protiv: Nakon utvrđivanja Predloga zakona, odmah je reagovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštenjem da Agenciju za elektronske medije (AEM) ne može kontrolisati Vlada.

“AEM zbog svog značaja, uloge i pozicije u sistemu ne može biti na ovaj način tretiran i stavljan u istu ravan sa drugim agencijama. Dodatno, ovo rješenje je suprotno principima funkcionisanja regulatora u medijima a i EU Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) čije se usvajanje uskoro očekuje, a koju je Crna Gora obavezna preuzeti i primijeniti, kao dio svojih redovnih obaveza u okviru pregovaračkog procesa“, naveo je CGO u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika.

Nedugo zatim, Savjet Agencije za elektronske medije je konstatovao da Predlog Zakona o državnoj upravi direktno ugrožava nezavisnost Agencije za elektronske medije (AEM).

16aem“Svi relevantni evropski standardi definišu nezavisnu poziciju regulatora AVM usluga, zbog čega obezbjeđivanje nezavisnosti AEM-a predstavlja jedan od mjerila za zatvaranje poglavlja 10 informatičko društvo i mediji. Evropska Komisija posebnu pažnju poklanja nezavisnosti regulatora AVM usluga, što potvrđuje činjenica da je u predlogu izmjena Direktive o AVM uslugama, koja će biti usvojena u Evropskom Parlamentu narednog mjeseca, eksplicitno navedeno da regulator elektronskih medija mora biti nezavisan od vlade i medijske industrije”, saopšteno je iz Savjeta.

Više izvora Portala Analitika iz regulatornih agencija je kazalo našem portalu da u EU postoji nepisano pravilo da regulatori moraju imati prosječno veću zaradu od subjekata koje kontrolišu. Takođe, smatraju da Vlada ovim potezom želi da kontroliše viškove prihoda koje ostvaruju regulatorne agencije.

Dio izvora tvrdi da bi iz svega ovoga trebalo izuzeti Agenciju za civilno vazduhoplovstvo budući  da se taj regulator finansira novcem iz Brisela.

Evropska praksa: Prema dostupnim podacima, u najliberalnijoj Holandiji tri člana Upravnog odbora Medijskog autoriteta, imenuje ministar obrazovanja, kulture i nauke na određeno vrijeme, a razrješenje je moguće na disciplinskom osnovu.

Takođe, članove Odbora Centralne holandske banke imenuje Vlada na fiksni rok od sedam godina.

Dok Odbor regulatorne agencije za energetiku imenuje ministar ekonomskih poslova na određeno vrijeme (predsjedavajući - 7 godina, članovi - 5 godina), ranije razrješenje je moguće isključivo na disciplinskim osnovama. Ovo praktično znači da je crnogorski propis apsolutno u skladu sa najiberalnijim evropskim standardima.

Iz Ministarstva javne uprave smatraju da će se zakonom uspostaviti  pravni okvir za jasnu organizaciju i tipologiju organa i doprinijeti koherentnosti sistema, što je jedan od strateških ciljeva reforme javne uprave utvrđen Strategijom reforme javne uprave do 2020. godine. 

Takođe, nova zakonska rješenja treba da doprinesu smanjenju troškova javne uprave.

eu-european-union-ss-1920-800x450Zakon se odnosi na sve agencije: Prelaznom odredbom predloga Zakona o državnoj upravi određeno je da će se odredbe posebnih zakona kojima su osnovane Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agencija za elektronske medije, Agencija za lijekove i medicinska sredstva, Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija za nadzor osiguranja, Agencija za zaštitu konkurencije, Regulatorna agencija za energetiku, Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Fond rada, Fond za zaštitu depozita, Fond za zaštitu manjinskih prava, kao i Komisija za hartije od vrijednosti uskladiti  sa Zakonom o državnoj upravi u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ovo znači da će se odredbe posebnih zakona kojima su osnovane navedene agencije, odnosno fondovi uskladiti sa odredbama Zakona o državnoj upravi, prije svega, u pogledu organizacione strukture, rukovođenja, načina izvještavanja, statusa zaposlenih, odgovornosti.

“Naglašavamo  da EU ne traži odgovornost agencija (regulatora) parlamentu. Naprotiv, Principi javne uprave iz 2017. godine kojima je SIGMA za potrebe ocjenjivanja stanja u državama kandidatima utvrdila standarde dobre javne uprave, definišu odgovornost prema Parlamentu samo kao izuzetak. Takođe, predložena rješenja obezbjeđuju agencijama pravnu, finansijsku, organizacionu, stručnu i kadrovsku samostalnost kao što je kod regulatora u zemljama EU (Švedska, Danska, Estonija”, kažu iz Ministarstva javne uprave.

Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave koju će Vlada donijeti nakon donošenja zakona, urediće se nova organizacija državne uprave, upravne oblasti za koje se organi državne uprave osnivaju i druga pitanja od značaja za rad državne uprave, dok će se posebni zakoni kojima su osnovane državne agencije i fondovi uskladiti sa ovim sistemskim zakonom.

Komentari: 12

kika

27. 09. 2018 - 08:20

BRAVOOOO IZJEDNAČITI SVE PLATE U JAVNOJ UPRAVI, KAO ŠTO STE OPŠTINSKE TJ LOKALNE SA DRŽAVNOM , TAKO I AGENCIJE DOSTA JE BILO VIŠE BRAVOOOO ALI ŠTO HITNIJE JER NIJESU ONI SUPERMENI NITI RADE VISE NEGO DRUGI
Mirjana

27. 09. 2018 - 10:28

Kako bravo jadan nebilo.Ovo je klasično antievropsko ponašanje.
WOG

27. 09. 2018 - 08:26

..."smanjenje plata službenicima regulatora ima elemenata socijalne pravde, budući na veliko nezdovoljstvo službenika Vlade zbog enormno visokih zarada u regulatornim agencijama." Znači birkoratija uzvrća udarac - ako mi ne možemo imat dobre plate, vala nećete ni vi. Prekrasan rezon!
Professor

27. 09. 2018 - 10:30

WOG svaka čast na socio psihološkoj analizi jalove administracije koja po definiciji ne može da podnese da neko ima manju platu od njih. Klasičan socijalističko komunistički manir tzv uravnilovke iz perioda komunizma.
Milan

27. 09. 2018 - 11:55

Ispade da su zaposleni u ministarstvima potpuno nesposobni za razliku od zaposlenih u regulatornim agencijama koji su redom svi eksperti. U praksi potpuno su isti samo što jedni primaju 2-3 puta veću platu.
Brini

27. 09. 2018 - 09:50

Plata od hiljadu eura je po vama astronomska...hahahaha
Nebrini

27. 09. 2018 - 13:42

Prosjecna majstore, prosjecna, pa ti vidji kolika je najveca u Agenciji.
Žovla

27. 09. 2018 - 14:31

Jedina veza regulatornih agencija sa budžetom je što ga pune po osnovu poreza i doprinosa na plate. Znači, manje plate podrazumijevaju i manje doprinose za budzet. Interesantno, da ovaj vrli novinar to nije shvatio
BiliBob

27. 09. 2018 - 17:21

Cudno mi je da se samo AEM oglasio od svih regulatora.
Trtko

27. 09. 2018 - 18:48

Hahaha , sto se krije ime ovom visokopozicioniranom sluzveniku? ili je izmisljen lik?
Zeko zeko

27. 09. 2018 - 22:49

Ja radim u regulatornoj agenciji i imam platu 875 eura sto je manje od potrosacke korpe, ali i astronomsko po novinaru Zecevicu!
sticks

28. 09. 2018 - 07:50

Većina zaposlenih u regulatorima došla je iz industrije, ponudjeni su im određeni uslovi, recimo inzinjeri it telekomunikacionih kompanija u agenciju za telekomunikacije, farmacuti iz veledrogerija u agenciju za ljekove i sl. To su rijetke institucije u državi gdje većina zaposlenih radi stručne poslove regulacije tržišta i sl. Dosad smo se mogli pohvaliti većinom tih institucija. A ovako smanjite im plate pa će opet pobjeći u industriju.... nije niko lud da radi za 400 eura samo nesposobni po ministarstvima.....
Novi komentar