Lica je odavno desetkovana, a jedino brancin zahvaljujući oportunističkom metodu hranjenja uspijeva da odoli i održi se.
LEVREK
Sudeći prema sve češćim izvještajima sa Bojane, treba se plašiti i za njegov opstanak, jer je ta izrazito cijenjena i komercijalno vrijedna vrsta na udaru i kada ulazi u Bojanu (s proljeća), ali i kada ode u more na mrijest (gdje onda postaje meta dinamitaša).
A Bojana bez brancina, bolje rečeno levreka, kako je ulcinjski naziv za morskoga basa, i nije Bojana.
- Zahvaljujući učestalim metodama krivolova sa albanske strane, staništa brancina uzvodno od naše karaule su žestoko napad nuta: svakodnevno puca dinamit, a noću se rijeka ,,ore“ agregatima, odnosno strujom. Bande krivolovaca, koje očigledno znaju kada treba izaći na vodu, ne prezaju da prelaze na samo na našu stranu rijeke, već strujom prže desnu obalu u gornjem toku Bojane – kaže za Pobjedu sportski ribolovac koji je jedan od ljudi uključenih u pokret Stop krivolovu.
ALARMANTNO
Podaci koje je ta neformalna grupa građana, sportskih ribolovaca, ronilaca i poštovalaca mora prikupila ukazuju na alarmantne primjere: dinamit i agregat se smjenjuju na Bojani, a mještani nemoćno gledaju kako komšije sa albanske strane nemilice ubijaju ribu.
- Kolege ribolovci koji su stalno na vodi odavno ukazuju na ovaj zabrinjavajući trend na Bojani. On je naročito izražen proteklih dvije-tri godine. Krivolovci ne prezaju da uđu u okršaje sa bilo kim ko im se pokuša suprotstaviti – kažu iz Stop krivolovu.
Prema jednom od svjedočenja, nedavni incident gdje su pokušali da se suprotstave našoj policiji koja ih je uspjela privesti, nije novitet.
- U nekoliko navrata sam primijetio da se ponašaju po sljedećoj matrici: izlaze na vodu kada naša patrola nije prisutna. Kad god je patrola na vodi, njih nema. I obrnuto. Što znači da imaju svoje dojave, mrežu obavještavanja, jer iza svega toga se krije veliki biznis nauštrb prirode i Bojane – kaže jedan od ribolovaca bojanskih. Kako je Pobjedi potvrdio drugi sportski ribolovac, koji godinama lovi brancina na Bojani, na donjem dijelu toka situacija je još i dobra; tu su incidenti rijetki, pozicija naše policije je blizu račve i ne usuđuju se tako lako da zađu u tu zonu agregatima i dinamitom.
- Problem je kod Reča, Sukobina i sela Lisne Bori, visočije uz Bojanu. Tamo mještani gotovo da ne idu u ribolov jer su dinamit i agregat svakodnevna stvar. Pritom, plaše se da se konfrontiraju jer su onda na meti njihova plovila i imovina- kaže sagovornik Pobjede. Organizatori akcije Stop krivolovu su se, nakon učestalih dojava i direktnih napada i incidenata gdje krivolovci nijesu prezali da uđu u konflikt ni sa našom graničnom plovnom policijom, obratili najvišim instancama sa zahtjevom da se ovaj problem pokuša riješiti na državnom nivou, odnosno kroz razgovore sa albanskom stranom.
KONFLIKT
- Odavno postoje takoreći ,,crne zone“, ka kojima se i pripadnici naše policije nevoljno upućuju na bilo koje intervencije, jer su, ne jednom, bili na razne načine napadani od strane krivolovaca, državljana susjedne Albanije.
Posljednji takav slučaj dogodio se polovinom mjeseca, kada su poslije dvije jake detonacije pripadnici granične policije krenuli ka mjestu gdje je eksploziv aktiviran, uočili prekršioce, koji su na našoj strani vadili ribu!
Kada im je prišla naša posada, pokušali su da pobjegnu, a nakon što su sustignuti probali su da se obračunaju sa organima reda.
Crnogorska policija ih je savladala bez upotrebe oružja i zaplijenila 35 kilograma ubijene ribe namijenjene distribuciji na albanskoj teritoriji – podsjećaju iz Stop krivolovu.
Iz ove organizacije se pitaju da li naša policija treba da strijepi i za živote svojih članova, zato što je očito sa druge strane slaba kontrola i što niko ne kažnjava albanske krivolovce.
- Ovaj problem traži ozbiljno sagledavanje, ali i jači stav i gard naših državnih organa. Rijeka je zajednička i mora se zajednički paziti. Uostalom, do sada nije riješen problem ribarskih alata na Bojani kod Skadra, gdje je rijeka godinama pregrađena kroz neki vid koncesionog izlova. Zahvaljujući tome, protok ribe, među kojima je mnogo migratornih vrsta koje ulaze u jezero radi mrijesta je onemogućen. I tu slabo i mlako crnogorska strana reaguje jer problem traje godinama – upozoravaju iz Stop krivolovu.
Fali podrška i prekogranična saradnja
Kako su saopštili iz grupe Stop krivolovu, naša zemlja ima dugogodišnju ,,tradiciju“ dinamitašenja i krivolova, ali evo već skoro dvije godine se protiv toga uspješno bori cijelo društvo.
