Društvo

Javni medijski servis može funkcionisati nezavisno od političkih i drugih partikularnih interesa

Javni medijski servis može postojati samo kao pružalac kvalitetnog i kredibilnog sadržaja, i funkcionisati nezavisno od političkih i drugih  partikularnih interesa, zaključak je prvog radnog dana okruglog stola „Javni medijski servis u Crnoj Gori – finansiranje, upravljanje i regulacija“ koji se održava u Podgorici u okviru EU projekta podrške javnim medijskim servsim zapadnog Balkana. 
Javni medijski servis može funkcionisati nezavisno od političkih i drugih  partikularnih interesa
Portal AnalitikaIzvor

Predstavljajući svoj izvještaj o modelima finansiranja javnih medijskih servisa u zemljama zapadnog Balkana, Boris Bergant, konsultant Evropske radiodifuzne unije (EBU), ukazao je na to da šest nacionalnih javnih medijskih servisa zapadnog Balkana sa populacijom od 18 miliona stanovnika i kumulativnim BDP-om od 75 milijardi EUR, prihoduju 197,5 miliona eura godišnje. S druge strane, samo Hrvatska i Slovenija sa svojih 6.3 miliona stanovnika i približno istim BDP-om od 73 milijarde EUR, svoje javne servise HRT i RTV Slovenija finansiraju sa 311 miliona eura.

„Finansiranje javnog medijskog servisa nije trošak već investicija u kvalitet i demokratiju i obaveza je države“, zaključio je Bergant.

U slučaju Crne Gore, Bergant je ukazao na prevenstvenu potrebu uspostavljana stabilnog menadžmenta u RTCG i jasne podjele odgovornosti u upravljačkim strukturama.

„Vi od 2017. imate četvrtog generalnog direktora. To ne omogućava nikakvo ozbiljno profesionalno rukovođenje. To samo govori da su  neke sile van profesionalnih umiješane i to treba spriječiti. Potreban je mehanizam koji će biti transparentan i koji će spriječiti mogućnost zloupotrebe političke volje, odnosno mogućnosti arbitrarnog finansiranja. Funkcija javnog servisa je da bude instrument državljanina da on bude informisan i da na izborima može informisano da odluči. Naravno da će politika uvijek uticati, ali ne isključivo i što posrednije to bolje. Ne može vlada da odlučuje o aspetima finansiranja nečega što će njih kritizirati. Potrebna je strategija koja mora da bude strategija profesije. Onda tu strategiju treba da odobri društvo. I onda ste postavili osnovu“, kazao je Bergant.

VD generalnog direktora RTCG Božidar Šundić kazao je da crnogorski javni medijski servis već godinama funkcioniše sa budžetskim deficitom.  Ovogodišnji budžet, koji čini 0,3 odsto BDP-a, iznosi 12,57 miliona EUR, dok se naredne očekuje 10 odsto više, koliko otprilike se prihoduje i od marketinga.

On je saopštio da se trenutno u RTCG rade analize čiji će prozvod biti precizno definisane programske potrebe te medijske kuće, a na osnovu kojih će biti moguće procijeniti i produkcijske zahtjeve, a potom i broj izvršilaca, odnosno zaposlenih u RTCG. Ta kuća trenutno zapošljava 720 stalno zaposlenih, 54 honorarna saradnika, a prosjek plate iznosi 482 EUR.
Šundić je ukazao i na potrebu pažljivog definisanja novih najavljenih zakonskih normi, kako onih koje će da urede rad same RTCG, ali i drugih koje se na nju odnose, poput tretmana zaposlenih u RTCG kao javnih službenika, što, kako kaže, značajno otežava zapošljavanje profesionalaca u toj kući. 

Na okruglom stolu je bilo riječi i o prednostima i manama modela budžetskog finasiranja i pretplata, o kojima je govorila pomoćnica direktora Agencije za Elektronske medije Crne Gore, Jadranka Vojvodić, viđenja civilnog društva i profesionalnih medijskih udruženja predstavio je  Damir Nikočević, koordinator za razvoj Centra za građansko obrazovanje, dok je pitanje finansiranja RTCG-a u procesu izrade novog medijskog zakonodavstva predstavio Filip Obadović, Savjetnik u Direktoratu za medije Ministarstva kulture Vlade Crne Gore.

Okrugli sto se nastavlja i sjutra kada će tema diskusije biti modeli upravljanja i regulacije rada RTCG-a. 

Agendu drugog dana okruglog stola možete naći u prilogu kao i opis projekta u okviru kojeg se diskusija organizuje.

Portal Analitika