SB: Do kraja godine javni dug CG do 75 odsto

U najnovijem izvještaju SB, koji je danas predstavljen u Podgorici, se navodi da se očekuje se da će naredne godine rast BDP-a biti 2, 8 odsto a 2020. 2,5 odsto, jer će, kako se navodi, usporavanjem investicija usporiti i rast BDP-a.

Predstavnik SB Mark Schiffbauer  je rekao da je projektovano da će rast u Crnoj Gori biti veći nego što je očekivano, ali da i dalje ostaju fiskalne i eksterne neuravnoteženosti.

"To je prvenstveno zbog snažne prve polovine godine, gdje je do sada rast bio preko četiri odsto, uglavnom zahvaljujući investicijama i snažnoj turističkoj sezoni. Ako detaljnije pogledamo vidjećemo da je rast najvećim dijelom podržan javnim i privatnim ulaganjima, na primjer u sektoru turizma", kazao je Schiffbauer.

Rast je potpomognut investicijama, a  najviše stranih direktnih investicija je bilo u turizmu, nekretninama i proizvodnji struje.

Stopa nezaposlenosti (na osnovu anketnog istraživanja) pala je na istorijski minimum od 15,6% (četiri kvartala) do juna 2018.

Očekuje se da će javni i javno garantovani dug (PPG) porasti na 75 odsto do kraja godine; skoro 80 posto PPG-a je spoljno.

Schiffbauer je rekao i da se očekuje se da će javni i javno garantovani dug rasti na 75 odsto do kraja godine.

„Crna Gora ima najveći nivo javnog i javno garantovanog duga u regionu. Iako je ekonomski rast pozitivan i doveo je do otvaranja novih radnih mjesta i dalje postoji visok nivo javnog duga, što zemlju izlaže dodatnim rizicima", ocijenio je Schiffbauer.

Svjesta banka navodi da kombinacija deficita tekućeg računa i fiskalnog deficita povećava ranjivost Crne Gore u odnosu na rastuće troškove finansiranja.

SB navodi da na srednji rok, ključne strukturne reforme podrazumijevaju brzanje reforme javne uprave i socijalnog sektora, poput unapređenja kvaliteta obrazovanja, nastavak unapređenja vladavine prava i predvidivosti politika.

Najnoviji Redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan: „Viši, ali krhki rast“ procjenjuje da će rast na zapadnom Balkanu u 2018. iznositi 3,5 procenta. Procjenjuje se da će Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, BJR Makedonija i Srbija ostvariti stope rasta između 2,5 i 4 procenta.

Rast je bio veći od očekivanog, ali fiskalne i spoljne neravnoteže ostaju povišene, navodi se u izvještaju.

Iako je zaposlenost porasla u pet od šest zemalja regije, 91.400 otvorenih novih radnih mjesta između jula 2017. i jula 2018. je znatno manje u odnosu na 214.000 godinu ranije. Najveći broj novih radnih mjesta se otvara u industriji i uslužnim sektorima.  

“U cijeloj regiji svjedočimo rastu podržanom javnim investicijama i potrošnjom,” kaže Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. “Zemlje koje su imale brže povećanje investicija, zabilježile su i brži rast. Iako su neciljana socijalna davanja i plate u javnom sektoru imali pozitivan uticaj na rast u kratkoročnom periodu, oni povećavaju fiskalne osjetljivosti. Povećanje privatnih investicija i izvoza predstavlja održiviji način rasta,” rekla je ona.