Skica za najdalju prošlost Podgorice

Volfgang Podgoričanin iz „ranog srednjeg vijeka“

Čak tri istorijska izvora, Lukarijevi Obilni izvodi iz dubrovačkih anala, rukopisna bilješka iz crkve Sv. Đorđa pod Goricom i Hronika Đurđa II Brankovića smještaju nastanak Podgorice u ranodukljansko doba, u sredinu desetog stoljeća ili ranije, pri čemu njenu izgradnju vezuju za različite ličnosti – jednom za „kralja Tugemira“, drugi put za „župana Marka“ i treći put za travunijske Brankoviće
Objavljeno: 06. 10. 2018 - 06:35 Promjenite veličinu teksta: A A A
Volfgang Podgoricanin iz „ranog srednjeg vijeka“
Dukljanski macevi

» Piše: Slobodan ČUKIĆ

S obzirom na ono što Đurađ II Branković navodi u svojoj Hronici, naslućujemo da je njegova porodica pripadala najranijem slovenskom doseljeničkom talasu u koji su spadali i Dukljanski Sloveni, kao i Konavljani i Neretvljani o kojima govori Konstantin Porfirogenet.

Za nas je najvažnije što su Brankovići sačuvali predanje da su baš oni „izgradili Podgoricu“ kao i da su imali dalekog pretka Volfganga (Vuka) s nadimkom Podgoričanin. Začuđujuće je što Petar Šobajić nije nastavio potragu u tom pravcu. Jer, bio je dobro obaviješten i nesumnjivo mu je bio poznat podatak iz Istorije Dimitrija Milakovića po kome je Podgoricu u 10. vijeku sagradio „dalmatinski kralj Tugemir“. Utoliko je imao više razloga da se bliže posveti tvrdnji da su Brankovići zaslužni za nastanak Podgorice.

feljton-pobjeda-slobodan-cukic-zahumlje-travunija-i-duklja-u-9-vijekuMapa Zahumlje Travunija i Duklja u 9. vijeku 

Franački kralj

U svemu je najzagonetnije što je Đurađ II Branković, Volfganga Podgoričanina povezao s vremenom Karla Velikog. Karlo je živio od 742. do 814. godine. Bio je franački kralj od 768, kralj Italije od 774. i prvi car Franačkog carstva (obnovljenog Svetog rimskog carstva) od 800 do 814. godine. U Ahenu je 812. godine sklopio mirovni ugovor sa Vizantijom koji je bio nepovoljan za Carigrad, a čime je vizantijski uticaj u Dalmaciji bio ozbiljno ugrožen. Vezivanje Volfganga Podgoričanina za vrijeme Karla Velikog podrazumijevalo bi i da je Podgorica začeta prije smrti tog franačkog kralja, odnosno, prije 814. godine.

Iz rečenog bi dalje proizilazilo da je Podgorica nastala mnogo prije dolaska vizantijske flote u Jadran (867. godine) kada je car Vasilije I razbio Saracene i kada su sklavinije u zaleđu konačno primile hrišćanstvo, a benediktinci započeli talas izgradnje predromaničkih crkava - u okviru čega je najvjerovatnije nastala i podgorička crkva sv. Đorđa pod Goricom. Ne treba posebno naglašavati da je ovo malo vjerovatno – jer držimo da je Podgorica začeta tek s dolaskom benediktinaca, kao trgovište, i to u momentu kada su već postojali Gradac (Gradetaj), Novigrad i Lontodokla, tri “velika i naseljena grada koje 949. godine pominje Konstantin Porfirogenet.

feljton-pobjeda-slobodan-cukic-knezevina-duklja-oko-1050-godine Mapa kneževine Duklje oko 1050. godine

“Vladari Liburnije”

Ostaćemo još malo kod tvrdnje da se jedan travunijski župan početkom 9. vijeka „uzvisio do knjaza svetog rimskog carstva“. Da bi se tako nešto dogodilo moralo je doći do kontakta sa franačkim plemstvom, odnosno, do situacije u kojoj bi travunijski župani služili franačkim interesima. Da li je bilo takvih prilika? Karlo Veliki je nakon potčinjavanja Istre i dijela dalmatinske obale preduzimao napade i na druge dalmatinske Slovene.

Nas u tome zanima do koje je tačke tada dospio prema jugoistoku i da li se ti pohodi mogu dovesti u vezu s eventualnim pridobijanjem travunijskih župana. U tom smislu postaje zanimljivo predanje koje je čuvala jedna grana porodice Branković koja se u 15. vijeku iselila iz Korjenića na područje Jajca. Oni su tvrdili da su Brankovići u prošlosti bili vladari Liburnije - koja se u devetom vijeku nalazila upravo pod franačkom dominacijom. U tom smislu su i navodili nasljednu titulu koja im je pripadala u davnini - „haereditarius dominus Illyriae, dux S. Sabba et Liburnia“ (isto, 149).

feljton-pobjeda-slobodan-cukic-duklja-na-vrhuncu-u-doba-kralja-bodina-krajem-11-vijeka Mapa Duklje u doba kralja Bodina, kada je bila na vrhuncu

Opsada Barija

Postoje još dvije mogućnosti koje nijesu vezane za Karla Velikog već za kasnije doba. Situacija u kojoj je moglo doći do kontakta travunijskih župana sa franačkim plemstvom iskrsla je nakon razbijanja saracenske opsade Dubrovnika 867. godine. Naime, vizantijski car Vasilije I je već naredne 868. počeo da opsijeda Bari u sadejstvu sa franačkim kraljem Lujem II. U tome su mu se 870. pridružili slovenski kneževi koji su na tu stranu Jadrana stigli dubrovačkim lađama.

Neven Budak piše da je 868. započeto zajedničko vizantijsko-franačko opsijedanje arapskog Barija, te da je Vizantija 870. godine u sastav svoje vojske uključila „i Slovene s istočne jadranske obale, Zahumljane, Konavljane, Travunjane i Hrvate ...

Pred Bari su ih na svojim lađama prevezli Dubrovčani” (“Prva stoljeća Hrvatske”, 1994, 22). Međutim, vizantijski car je ubrzo povukao svoje čete, pa je teret borbe pao na same Franke. U vezi toga javlja se pitanje: da li su se tada s njim povukli i slovenski vojni zapovjednici ili su možda stupili u najamničku službu? Ovo drugo je bilo itekako moguće jer na to ukazuje okolnost da je franački kralj tada pozvao u pomoć svog vazala hrvatskog kneza Domagoja i s njegovim brodovima osvojio grad Bari u februaru 871. godine (“Prva stoljeća Hrvatske”, 1994, 22).

feljton-pobjeda-slobodan-cukic-podgoriza-fab-da-tugemir-detalj-sa-koronelijeve-karte-iz-1688-godinePodgoriza fab da Tugemir, detalj sa Koronelijeve karte iz 1688.godine

Oton Prvi

Sve ovo navodimo da bi oslikali situaciju u kojoj su se među Slovenima koji su opsijedali Bari nalazili i Travunjani – što je bila prilika da dođu u dodir sa Francima i eventualno zadobiju njihovu naklonost. Postoji još jedna mogućnost. Jer, budući da je po tvrdnji Đurđa II Brankovića, Volfgang Podgoričanin bio knez Svetog rimskog carstva, moglo bi se razmišljati i tako da su tokom dugih vjekova u porodičnom predanju Brankovića pomiješani Karlo Veliki i kasniji franački kralj Oton I (936- 973) pod kojim je 962. iznova proglašeno (obnovljeno) Sveto rimsko carstvo (treba znati da se „Sveto rimsko carstvo“ nakon smrti Karla Velikog 814. godine raspalo na tri države, da bi iznova bilo obnovljeno 962. godine).

U ovom bi slučaju „Volffgangus Brankovich Podgoricensis“ postao knez Svetog rimskog carstva tek nakon 962. godine – a što bi hronološki idealno korespondiralo sa Porfirogenetovom bilješkom iz 949. o tri velika i naseljena dukljanska grada, između kojih je po svoj prilici nastalo i trgovište koje je dobilo naziv Podgorica?

feljton-pobjeda-slobodan-cukic-mac-iz-dukljanskog-doba

Tri izvora

Na kraju moramo konstatovati da je sve to samo kombinatorika koja nam ne može pružiti nedvosmislene odgovore. Razlog zbog kojeg smo naveli sve ove mogućnosti nalazi se u činjenici koju ne treba gubiti iz vida - da čak tri pisana istorijska izvora, Lukarijevi Obilni izvodi iz dubrovačkih anala, rukopisna bilješka iz crkve Sv. Đorđa i Hronika Đurđa II Brankovića smještaju izgradnju Podgorice u ranodukljansko doba, u sredinu desetog stoljeća ili ranije, pri čemu njen nastanak vezuju za različite ličnosti – jednom za „kralja Tugemira“, drugi put za „župana Marka“ i treći put za travunijske Brankoviće.

 

Komentari: 39

zelenas

06. 10. 2018 - 13:29

Kad procitasmo tekst dodjosmo do toga da su Brankovici osnovali Podgoricu, i da su zajedno sa Hrvatima,zahumljnima konavljanima, travunjanima isli da napadaju i osvajaju Bari koji je bio u rukama Arapa, Pitanje je kos u bili Brankovici, sto nam pisac ovih redova gore namjerno preskoci ili ima prejaku cenzuru, inace odlicna prica..
gost

08. 10. 2018 - 13:06

Ne gledam ja to tako - ovo je tekst o nastanku imena Podgorice a ne o porijeklu Brankovica, dovoljno je da je autor dao informaciju da su to travunijski Brankovici....
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 13:32

To malo preromanickih crkava sto je preteklo do danas, pokazalo je na transparentan nacin kakav je kulturni ambijent vladao u Duklji izmedju 870. i 1100. godine. Pouzdano se zna, osim crkve sv. Djordja, jedna predromanicka crkva postojala u selu Sukurucu, jos jedna u Pljoci podno brda Huma, na obali Skadarskog jezera. Predromanicki hram je postojao i na Gradini u Martinicima, a najvjerovatnije su takve bile i crkve na Djutezi i na Oblunu.
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 15:10

Osobito o tome je posvjedocio kameni ukras sa oltarske pregrade iz crkve na martinickoj Gradini! Ta kamena dekoracija po raskosi moze da se mjeri sa najljepsim primjercima predromanickog reljefa na hrvatskom tlu. Mozda je gradinski oltarski ukras za nijansu i raskosniji, reprezentativniji. Sve to ukazuje i na motive graditelja crkve, koji nije zalio sredstva da bi u zaledju Duklje nadmasio uzore sa primorja. To takodje ukazuje i da su na dukljanskom tlu dostizani najvisi umjetnicki dometi!
zelenas

06. 10. 2018 - 15:51

Kameni ukras sa oltarske pregrade iz crkve na martinickoj Gradini je kasnije prebacen u manastiru Cellija Piperska .Taj velelepni oltarski ukras pominje u svojoj knjizi Viljem Denton- Istorija Crne Gore o ko 1875 godine i kaze da nigdje u svijetu nije vidio nesto ljepse......
Podgorička...

06. 10. 2018 - 21:59

SANU je sa svojim ljudima izveo arheološka iskopavanja na Martiničkoj Gradini pod firmom CANU. Posao je vodio Korać koji je poslije tog poduhvata bio nagrađen zvanjem akademika u SANU... Nalazim za bitno reći da je Korać sa sobom ponio sve velike ostatke (grede) kamene plastike oltarskog dijela u Gradini koje nikada nije vratio... Predanim radom kustosa arheološke postavke Danilovgradskog Kulturnog centra, ostatak krhotina i manjih djelova oltara crkve je vraćen i sačuvan u Centaru (zgrada više sale a desno od gimnazije) đe je i restauriran u jednoj prostoriji. Takvo nešto ne postoji u CG i mora se poći viđeti... Već dugo godina se pitam - zašto država CG ne traži povraćaj te građe od SANU? Je li ih strah? Da to nijesmo ukrali? Čija je ustvari Crna Gora?
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 15:19

Gradina u Martinicima nije najs´evernija tacka do koje je dopro predromanicki stil, takve crkve su gradjene i mnogo s´evernije. Od ranije je poznata predromanicka crkva na Kolovratu!
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 15:38

Ovakvi hramovi se dr rijecima, prostiru duboko u unutrasnjost Crne Gore, sve do njene najs´evernije tacke, udaljene od obale oko 170-180 kilometara. Sto nije slucaj sa Hrvatskom, gdje se takve crkve nalaze iskljucivo u priobalnom pojasu, na najvecoj udaljenosti od 30:tak km. To zbori da se nakon 867. godine, najveca promjena, s obzirom na prodor predromanickog stila, dogodila u unutrasnjosti Duklje.
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 15:47

„Podgoriza edificata da Tugemir“ = "Podgoricu je sagradio Tugemir", iz knjige dubrovackog pisca Jakova Lukarija, koja je napisana na staroitalijanskom i stampana u Veneciji 1605. godine. Lukari navodi da je legendarni kralj Tugemir bio sin kralja Silvestra i otac kralja Hvalimira. Identicni podaci o Silvestru, Tugemiru i Hvalimiru, pominju se i u Ljetopisu popa Dukljanina. S tim sto se tamo ne navodi da je Tugemir sagradio Podgoricu. Ova razlika je veoma znacajna. Dakle, u Ljetopisu nalazi se samo stura informacija da je Silvestra naslijedio Tugemir, a Tugemira Hvalimir, dok kod Lukarija ima i dodatne detalje o Tugemirovom graditeljstvu, o cijem porijeklu nauka nikada nije pruzila zadovoljavajuce objasnjenje.
arhitekta i arheolog

06. 10. 2018 - 16:01

za sva tri veća grada u Duklji, Gradac Novigrad i Lontodoklu ni danas ne znamo gdje su se nalazili, ali znamo sigurno jedno - današnja Podgorica je jedan od ta 3 grada! a Lontodokla je tome najbliža.
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 16:20

Ukoliko Ljetopis popa Dukljanina predstavlja nas najstariji spis, kako je moguce da u njemu nalazimo redukovani podatak o dukljanskim kraljevima, dok kod Jakova Lukarija imamo mnogo opsirnije navode?
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 16:52

Odakle Lukariju opsirniji podaci o kralju Tugemiru?
Anagustum

06. 10. 2018 - 17:09

Uskoro ces znati kad se Vatikanske arhive otvire i malo bolje prorade. Tamo je sve zapisano.
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 17:11

Da li taj visak dovodi u pitanje tvrdnju da je Ljetopis popa Dukljanina nas najstariji spis?
Anagustum

06. 10. 2018 - 22:18

Nebi trebalo da ostali spisi dovede originalnost Ljetopisa popa Dukljanina. kako je zivot bio formulisan u X -XI vijeku ( i skoro sve do 18tog vijeka ) na ovome prostorima? Fratari, opati, i veci crkveni dostojnici su bili jedini na citavoj jadranskoj obali koji su znali citat I pisat pomalo. Rim im je svijema bio centar. Veci crkvenu dostojnici su obicno nadgledali i pazili svoje zhupanije i okolo i dosta bi toga pisali, a onda i ponekad ladjom do Rima. A tamo su se sveinformacije skupljale i procesirale. Kad sam cito o staroj Dubrovackoj familiji Bobaljevec i kako je Mauro Orbin to sve biljezijo i proslijedhjiva kuriji. U jednom momentu kaze kako je za vrijeme putovanja u Rim naiso na mnogo interesnatnih podataka o kojima je izucavao na nasoj strani Adriatika. Vecina ljudi na nasim prostorima se nije mnogo kretala tad, pa i nije ni cudo da je neko iz Sjevernije Dalmacije bolje znao oTugomiru nego Pop Dukljanin. Zato sam i mislijo da ako se dobro istraze Vatikanski stari arhivi, ...
"Podgorica

06. 10. 2018 - 17:16

Skadar nam je bio glavni grad i centar drzave. Posjetite ga jednom,obidjite tvrdjavu,pogledajte okolo sa nje i sve ce vam biti jasno. Kao Podgoricaninu,imponovala bi mi sto slavnija proslost moga grada ali treba biti realan. Ribnica je bila omanji trg i raskrsnica u moru takvih u Skadarskom basenu posle propasti grada Duklje
Ribnica kao grad nikad

06. 10. 2018 - 18:21

Nije postojala. Ribnica je bila oblast pored rijeke Ribnice
Podgorička...

06. 10. 2018 - 21:26

U Dioklitiji, Duklja u današnjim Rogamima je predstavljala duhovni centar dok je Skadar bio administrativno središte.
"Podgorica.

06. 10. 2018 - 23:29

Taj duhovni centar su razorili Avari u 6-om vijeku,a Skadar postaje centar oblasti Duklja,kasnije Zete, nakon toga pa sve do pada pod Turke u 15-om vijeku. Skoro hiljadu godina. Pored Skadra je sv. Srdj i Vlaho,manastir i grobna crkva Vojislavljevica. U dansnjim Rogamima je majdan krsa za Ribnicu (Podgoricu) i Spuz od 6-og vijeka pa do prije 60 godina i nista vise.
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 19:46

Veoma je zanemljivo ukazivanje a ocigledno velje znacajnosti mletackog kartografa Vicensa Koronelija, unesenjem podatka o Tugemirovoj gradnji Podgorice na svojoj mapi iz 1688. godine, na podrucju Zete, ucrtao "Podgoriza fab. da Tugemir". Na kartama se ne nailazi cesto na takvu napomenu. Sta je bila svrha tog neobicnog cina? Zbog cega je dukljanski kralj Tugemir imao velji znacaj za Veneciju?
Nera

06. 10. 2018 - 20:17

Od kad je to Tugemir dukljanski kralj?
Ljeskopoljski kapetan

06. 10. 2018 - 22:14

Nakon smrti i pogreba kralja Silvestra u mermernoj grobnici, koju je njegov sin Tugemir izgradio od najfinijeg mermera na danasnjem Zabljaku Crnojevica.
Kln

06. 10. 2018 - 23:31

Iha kapetane,da nije malo mnogo za maleni Zabljak?
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 09:33

Postovani, imaj na umu i da je u pitanju okolina Zabljaka, koja je tajnovita koliko i samo utvrdjenje, cak i intrigantnija. O tome dovoljno govori podatak da je oko Zabljaka prije 4 vijeka bilo 10:tak x vise kuca no danas.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 09:35

Marijan Bolica pominje 1614. god cak 250 domova, a od toga su preostali samo rijetki tragovi.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 09:38

Tesko da ima srednjovjekovnog grada kome su prirodne sile toliko naudile u protekla 2 vijeka = Zbog porasta jezerskog nivoa prosto mu je oteta ravnica, tj Ceklinsko polje, koja se od njega km:etrima protezalo prema jugu i jugoistoku.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 09:40

+ Salkovina, Sarike, Trumse i Balije = nekadasnja sela u neposrednoj okolini Zabljaka, koja su napustena u periodu od 1835. do 1840. god zbog porasta jezerskog nivoa. Salkovina je br oko 120 kuca, dok su u Sarike bile 6 domova. Duz lijeve obale Karatune, ´dje je suma gusta na tom potezu nalazila su se sela Salkovina i Sarike. Salkovina ca 500 m od Zabljaka Crnojevica, Sarike nesto blize od toga.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 09:41

+ dio tadasnjih mjestana tih naselja, najvise iz Salkovine, tada je zasnovao Dodose.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 10:45

+ Prije nego sto je jezero poraslo 1858. god nakon provale Drimca u jezero o´dje je bila rajska zitnica.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 10:47

+ Nakon zemljotresa 1979. god presusili i cuveni zabljacki izvori.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 10:48

+ Stalno povecavanje zimskog vodostaja, ciji je rekordni nivo bio u januaru 2012. prijeti da potpuno raseli i ono malo preostalih stanovnika.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 11:45

Postovani, moze da sagleda daleko bolje sve te dimenzije katastrofe ukoliko se nadje na licu mjesta!!! Mogli bi nasi drzavni rukovodioci sa Albanijom dogovoriti se oko regulisanje Drimca, vracanje starim tokom! Ako nece, postoji i Medjunarodni sud!!!
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 12:44

Postovani, zar smatrate samo uzvisenje na kojem lezi Zabljak nije idealno prirodno uporiste za kontrolu sire okoline i puteva? Zar taj brijeg ne lezi na kljucnoj tacki tog dijela Zetske ravnice, gdje su se ukrstale komunikacije iz pravca kanjona Cijevne i Podgorice prema Crmnici, primorju i Kotoru? Zar ne ukazuje da je bas tu bilo srediste Podluzja, Dukljaninove zupe, koji zbori toponim Podlug na tom podrucju! Na sto ukazuje i sami stih, "U Zabljaku, podluskome gradu"!
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 13:14

Zar bi za ime sv. Petra "... za maleni Zabljak" doslo do 3x dramaticnih okrsaja 1452./-53, ´dje je nadmocnija despotova vojska 3x udarala na Stefanicu na desnoj strani Morace, a ovaj Crnojevic koji je bio brilijantni strateg i vojskovodja ne da ih je samo svaki put odolijevao, no ih je bukvalno do nogu potukao i porazio despotovu daleko nadmocniju vojsku u kojoj se ne samo nalazilo hricana, no Turaka!!!?
ISTORIČAR

08. 10. 2018 - 18:47

Stefanica, kada je naslednik Stefana Lazarevića, despot Đurađ Branković, napao Bar 1448. da ga oslobodi od Mlečana, marširao je uz njega sa svojom vojskom, ali su obojica razbijeni i Stefanica, našavši se neočekivano u opasnost, sakrio se u nekom gaju, gde mu je doturao hranu kaluđer Isaija, sve dok ga Andrija Brisko nije prebacio do svojih.
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 13:24

Zar rad "... malenog Zabljaka", bili bi se nalazila u njemu nov´ 1453. god vojska despota Djurdja Brankovica?
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 13:41

Zar bi Tuci osvojili i zauzeli 1478. god, "... maleni Zabljak"?
Ljeskopoljski kapetan

07. 10. 2018 - 13:53

Sto je u "... u maleni Zabljak" 1513. god boravio poturceni Stanisa Crnojevic alijas Skenderbeg, ka´ sandzak-beg? Aaah ... sigurno ne rad toga da mu bude tijesno/ usko ;)))))
Тото

07. 10. 2018 - 07:21

A Karl Hajnc Zlaticanun. iz XVI veka pre Nove ere? ovo je pretpostavka. Nije dokazana ali mize da bude zanimljiva.
Novi komentar