Predstavnici SB su u Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, u koji je agencija Mina-business imala uvid, kazali da je ekonomski izgled Crne Gore pozitivan i da su rizici, bez obzira na smanjenje, i dalje veliki.
“U periodu od naredne do 2020. godine se očekuje prosječan rast od 2,6 odsto, s obzirom na pad investicija u sektoru saobraćaja i lične potrošnje”, dodaje se u izvještaju koji je predstavljen ove sedmice.
Iz SB su naveli da uz usporavanje investicija ide i usporavanje ekonomskog rasta, osim ukoliko se ne poveća produktivnost i nove investicije privatnog sektora omoguće iskorištavanje punog potencijala Crne Gore za rast.
“U narednoj godini očekuje se dalji pad siromaštva, na procijenjenih 4,6 procenata, u zavisnosti od povećanja zaposlenosti u privatnom sektoru i zarada”, rekli su iz SB.
U SB smatraju da će u ovoj godini biti teško značajnije smanjiti siromaštvo, s obzirom na ukidanje naknade za majke i povećanje indirektnih poreza.
Glavni spoljni rizici, kako su poručili, su usporavanje rasta u Evropskoj uniji (EU) i procesa pristupanja, moguće pooštravanje uslova finansiranja za tržišta u nastajanju i regionalna politička situacija.
U izvještaju se dodaje da veliki fiskalni deficit i rastući javni dug zahtijevaju istrajnu implementaciju fiskalne konsolidacije.
“Rebalans ovogodišnjeg budžeta je za godinu odložio prvobitni cilj ostvarivanja uravnoteženog budžeta do naredne godine i smanjenja javnog duga na 60 odsto do 2020”, precizira se u izvještaju.
Iz SB su kazali da mogućnost pooštravanja finanijskih uslova na međunarodnom tržištu kapitala zahtijeva hitne aktivnosti na smanjenju javnog duga i spoljne neravnoteže zemlje.
“Vjerovatno je da će oboje ostati veliko, s obzirom da sadašnji model rasta Crne Gore zavisi od uvoza”, saopštili su iz SB.
U SB očekuju da će se do kraja godine javno garantovani dug povećati na 75 odsto, sa prošlogodišnjih 72,5 odsto, s obzirom da Vlada stvara depozite za finansiranje naredne godine kroz operaciju upravljanja obavezama.
Izvještaj SB 14 je po redu i obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju.
