Ljudi sve više traže pomoć psihologa
Zabrinjavajuće je da istraživanja pokazuju da u Crnoj Gori tek 50 odsto opšte populacije raspolaže informacijom da se mentalni poremećaji i poteškoće mogu liječiti kao i sva druga oboljenja. Ignjatov pak kaže da je posljednjih godina vidljiva promjena, te “da se iskoračuje iz zone tabua”.
„Svakako smo tek ušli u proces učenja i usvajanja informacija o mentalnim i duševnim stanjima i bolestima. Zaista se primjećuje mnogo veća prisutnost sadržaja koji se tiču pojašnjenja i davanja informacija iz realiteta o ovim temama i mentalnom zdravlju uopšte. Informacije smanjuju anksioznost i smanjuju polje za pogrešna tumačenja i pretpostavke, te samim tim se povećava znanje i razumijevanje o prirodi, rizicima i načinu tretiranja duševnih stanja i bolesti. Ljudi o tome više znaju, ili su im svakako dostupniji načini da se informišu, a ono što mogu da kažem jeste da se lakše, bar u odnosu na prije pet šest godina odlučuju da potraže pomoć i pobrinu se za svoje mentalno zdravlje”, navodi psihološkinja.
Sve više ljudi je u depresiji, pa se na nju posmatra kao na bolest savremenog društva. Stil života je takav da često nemamo vremena da zastanemo i ostanemo u kontaktu sa sobom, autentičnim potrebama, niti signalima iz tijela, smatra Ignjatov.
“Onda naravno ne budemo autentično povezani ni sa drugim ljudima. U današnjem svijetu se vrednuje ponašanje, rezultati, postignuća (često mjerena kroz materijalne pokazatelje), a onda strada kontakt sa našim bićem, momenti za zdravlje, obnavljanje, bivstvovanje . Skoro sam pročitala jednu izreku Brene Brown koja sjajno oslikava današnji način života: Reći DA odmaranju i igri zahtijeva hrabrost u ovoj našoj kulturi gdje se umor i iscrpljenost vide kao statusni simbol”. Depresivni simptomi su samo dio posljedica današnjeg stila života”, objašnjava ona.
Pretjerana upotreba tehnologije opterećuje
Iako su internet i društvene mreže postali neizostavan dio našeg života, pretjeran boravak u imaginarnom, onlajn svijetu je recept za nezadovoljstvo. Istraživanje britanskih stručnjaka sa Univerziteta u Lidsu pokazuje da osobe koje provode mnogo vremena u surfovanju internetom, češće nego drugi pokazuju znakove depresije. Ignjatov govori da nas pretjerana upotreba tehnologije drži dalje od kontakta sa realnim okruženjem i prirodom.
“Drži nas dugo u odredjenom nepovoljnom i pasivnom fizičkom položaju. Sa druge strane, sadržaj kojim smo izloženi je brz i pun stimulusa koji znaju da opterete i umore naš psihološki prostor a da nismo ni svjesni u kojoj se to mjeri dešava. Posebna vrsta pritiska je i taj što u susretu sa sadržajima i fotografijama koje ljudi (ciljano) postavljaju, uđemo u neku vrstu poređenja sebe i svog života sa drugima i preispitivanja svoje (ne)adekvatnosti. Naravno da to za posljedicu ima rizik od razvoja depresivno obojene simptomatologije”, priča nam ona.
Kako prepoznati depresiju?
Ipak, svi smo mi u nekim momentima života tužni i nezadovoljni. Iako broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog vijeka u svim razvijenim zemljama svijeta, depresivni poremećaj adekvatno je liječen tek u 10% slučajeva, te smo pitali Ignjatov kako da prepoznamo simptome.
“Na depresiju se više ne gleda kategorički, u smislu: čovjek ima ili nema depresiju. Umjesto toga posmatramo jedan kontinuum ili jednu liniju. Sa jedne strane te linije je depresivno raspoloženje a sa druge strane klinička depresija. Kako procjenjujemo da se penjemo na toj liniji ka kliničkoj depresiji, tako znači da se pojavljuje više simptoma i veći intenzitet istih, što naravno podrazumijeva i drugačije tehnike i pristup pomaganju, liječenju” objašnjava Ignjatov.
Dodaje da su neki od osnovnih simptoma patološka tuga, dugotrajnija promjena raspoloženja, promjene u režimu spavanja i apetita, gubitak volje, gubitak interesovanja za stvari koje su nas nekada radovale, pasivno ponašanje, osjećaj bespomoćnosti i besmisla.
“Takodje, treba obratiti pažnju i na maskiranu depresiju odnosno simptome kao sto su nedefinisani tjelesni bol, poremećaj rada hormona, migrene, stomačne tegobe”, navodi.
Prema procjenama SZO do 2020. godine depresija će postati druga na listi vodećih bolesti u svijetu.
