On je, u intervju agenciji MINA rekao da je zadovoljan time koliko je značaj Jevrejske zajednice u Crnoj Gori primijetan i cijenjen.
„Jevrejska zajednica ima izuzetno dobre odnose sa svim državnim institucijama, političkim partijama, vjerskim i nacionalnim organizacijama kao i najvećim dijelom nevladinog sektora. Posebno moram da pohvalim odnos većine crnogorskih medija prema aktivnostima Zajednice“, kazao je Raičević.
Kako je rekao, u agendi svih činilaca društva promocija univerzalnih vrijednosti, međuvjerskog i međureligijskog sklada je na visokoj ljestvici prioriteta.
„Tome se i naša Zajednica u okviru svojih mogućnosti uključuje“, naveo je Raičević.
On je rekao da nije bilo slučajeva diskriminacije nekog od članova Zajednice, po vjerskoj osnovi.
„Problemi naših članova identični su problemima ostalih građana, diskriminisani su u onoj mjeri koliko i ostali građani, ali nismo upoznati sa činjenicom da je povod diskriminacije bilo njihovo nacionalno ili vjersko opredjeljenje“, kazao je Raičević.
On je naveo da u Crnoj Gori, ne uzimajući u obzir turiste kojih je sve više u velikoj mjeri i zahvaljujući i Zajednici, živi i boravi i radi više stotina Jevreja.
„U odnosu na ukupan broj stanovnika Crne Gore to je mali procenat, ali to je slučaj sa jevrejskom populacijom bilo gdje u svijetu“, kazao je Raičević.
Upitan da li su Jevreji dobro prihvaćeni u Crnoj Gori, Raičević je kazao da Crna Gora omogućava ravnopravne uslove razvoja svim građanima.
„Crna Gora kao građanska, multinacionalna i multikonfesionalna zajednica, prema našem mišljenju omogućava ravnopravne uslove razvoja svim svojim građanima, narodima i religijama koje opstaju na njenom prostoru“, ocijenio je Raičević.
Kako je kazao, Jevreji su prihvaćeni u onoj mjeri koliko to kao pojedinci zaslužuju.
„Nisam pristalica stvaranja slike o odnosu građana o pojedinim vjerama i narodima na osnovu anketnih ispitivanja jer u njima do izražaja dolaze opšte predrasude i stereotipi koje često podgrijavaju i predstavnici sedme sile, neutemeljenim tekstovima“, smatra Raičević.
Upitan sa kojim problemima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, Raičević je odgovorio da je glavni problem finansiranje redovnih aktivnosti.
„Problemi Jevrejske zajednice Crne Gore kao institucije su slični problemima ostalih zajednica, s tim što se u određenoj mjeri razlikuju jer nemamo imovinu koja donosi profit kako je to slučaj sa ostalima. Znači naš glavni problem je finansiranje naših redovnih aktivnosti“, naveo je Raičević.
Kako je naveo, od Ministarstva iz budžeta dobijaju određena sredstva koja nisu dovoljna za realizaciju njihovih ciljeva i planova.
„Dobra vijest je da je Ministarstvo za narednu godinu predložilo povećanje budžetskih davanja za ove namjene ne samo nama vec i ostalim vjerskim zajednicama“, kazao je Raičević.
Govreći o planovima u budućem radu, odgovorio je da Jevrejska zajednica Crne Gore ima nekoliko pravaca djelovanja, a prvi i osnovni je promocija jevrejske kulture i istorije, kao i rušenje određenih predrasuda i stereotipa koji vladaju, ne samo o jevrejskom narodu.
„U tome značajno uspijevamo zahvaljujući našem „Almanahu“, časopisu Jevrejske zajednice Crne Gore, u kome jedanput godišnje sublimiramo rad Zajednice, ali obrađujemo teme iz jevrejske istorije, kulture, tradicije i običaja“, rekao je Raičević.
On je precizirao da su saradnici članovi zajednice, jevrejski intelektualci iz svijeta i Izraela, kao i prijatelji iz regiona i Crne Gore koji se u okviru svojih interesovanja bave temama i oblastima zanimljivim za sadržaj Almanaha.
Ništa manje, rekao je, značajan pravac djelovanja je i promocija Crne Gore i nenih vrijednosti.
„Svake godine krajem oktobra u Crnu Goru dođe nekoliko stotina Jevreja iz cijelog svijeta i nakon tri do četri prijatna dana i mogućnosti da odslušaju eminentne predavače iz svijeta i Crne Gore, ponesu jako dobre utiske i predstavljaju naše odlične promotere“, kazao je Raičević.
Kako je rekao, izgradnja kulturno-edukativnog centra značila bi mjesto za nova okupljanja građana.
„Prije nekoliko godina smo od Glavnog grada uz podršku države dobili građevinsku parcelu za izgradnju Sinagoge i Judaika centra. Prioritet nam je bila izgradnja Sinagoge“, kazao je Raičević.
U drugom objektu planirane površine od oko 1,6 hiljada metara kvadratnih, kako je naveo, plan je da stvore višenamjenski prostor pogodan za odvijanje niza aktivnosti.
„U njemu bi pored prostorija Zajednice bile organizovane različite aktivnosti naučnog, kulturnog, obrazovnog i drugog sadržaja, veze za jevrejsku kulturu i tradiciju, ali ne samo za nju već i za kulturu i tradiciju svih naroda i religija u Crnoj Gori“, smatra Raičević.
Kako je naveo, jasno da je centar namijenjen svim građanima, „i nadamo se da će jednog dana kada bude ovaj projekat realizovan biti jedno od okupljališta naših građana“.
Svakako ovo je, kao i Sinagoga dugoročan projekat jer su za njegovu realizaciju potrebna značajna materijalna sredstva, ali se nadamo da ćemo među našim prijateljima u svijetu pobuditi interesovanje za njegovu što bržu realizaciju“, rekao je Raičević.
Kako je rekao, izgradnja Sinagoge, kao i svakog građevinskog objekta je proces koji prilično dugo traje.
„Kako smo mi Zajednica sa malim prihodima i tehnička realizacija izgradnje nije nimalo jednostavna“, naveo je Raičević i zahvalio Zoranu Bećiroviću što im je omogućio da besplatno dobiju detaljan građevinski projekat koji je donirao projektni studio Studio Synthesis na osnovu idejnog projekta arhitekte Dušana Jovanovića .
„Revizija idejnog i glavnog projekta je donacija firme CAU- centar za arhitekturu i urbanizam Podgorica, čime su se stekli uslovi da podnesemo zahtjev za dobijanje građevinske dozvovole“, naveo je Raičević.
Kako je rekao, zahtjev su podnijeli i dobili privremeno rješenje koje će, kako je rekao, biti konačno kada se riješi status komunalnih taksi.
„Nadamo se da će u skladu sa dosadašnjom praksom gradska Skupština na jednom od svojih sledećih zasjedanja na predlog gradonačelnika donijeti odluku o oslobođenju od komunalnih taksi, čime bi se stekli uslovi za prenos novca planiranog za izgradnju na poseban račun koji će biti otvoren za tu namjenu“, kazao je Raičević.
Nakon toga bi se, dodao je, raspisao javni oglas za odabir izvođača i nadzornog organa.
Upitan koliko je crnogorsko društvo upoznato sa istorijom i običajima jevrejskog naroda, odgovorio je da generalno, jedni o drugima nedovoljno znaju.
„Jevreji u Crnoj Gori, kako domicilni, tako i oni koji su tu privremeno, su dio crnogorskog društva koji sa ostalima dijele zajedničku sudbinu. Nažalost primijetno je da jedni o drugima nedovoljno znamo i potrebno je da kroz različite vidove saradnji i manifestacije pružimo jedni drugima mogućnost boljeg upoznavanja“, rekao je Raičević.
Kako je rekao, planirani Pojmovnik izraza koji planira da u saradnji sa vjerskim zajednicama izda Ministarstvo za ljudska i manjinska prava značajno će doprinijeti boljem razumijevanju.
On je rekao da njihov Almanah zainteresovanim može dati mnogo interesantnih detalja i činjenica o jevrejskom narodu, vjeri, kulturi, istoriji i tradiciji i uputio da elektronsku verziju vide na sajtu www.jevzajcg.me
