To faktički znači da bi osim 54 poslanika za tu izmjenu trebalo da se potvrdno izjasni čak tri petine od oko 535 hiljada birača što iznosi čak 321 hiljadu glasova. Imajući u vidu političke odnose i raspoloženje građana, teško je povjerovati u realnost takvog ishoda.
ZAKON
Ustavom Crne Gore član 4 propisano je da je zastava Crne Gore crvene boje sa grbom na sredini i zlatnim obrubom. Zakon o državnim simbolima i Danu državnosti propisao je i kako treba tačno da izgleda zastava Crne Gore:
Odnos dužine i širine zastave je dva prema jedan. Grb na zastavi zauzima 2/3 visine zastave. Središnja tačka Grba poklapa se sa tačkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave. Širina zlatnog obruba je 1/20 užeg dijela zastave, navodi se u Zakonu u članu 5.
Kada je u pitanju promjena člana 4Ustava ona je propisana članom 157 koji decidno osim dvotrećinske većine traži i tropetinsku većinu na potvrdnom referendumu.
Iz Bošnjačke stranke Pobjedi je nezvanično kazano da vjeruju da je za dodavanje polumjeseca na zastavi neophodna izmjena zakona o državnim simbolima, ali ne i promjena Ustava.
- To je naše tumačenje i to će se pitanje postaviti i na radnoj grupi - rekao je izvor Pobjede.
Pitanje promjene državnih simbola, odnosno dodavanja polumjeseca na zastavi otvorio je poslanik te partije Ervin Ibrahimović.
Ibrahimović koji je i član Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, kao krovne institucije Bošnjaka, kazao je i da mu na zastavi ne smeta krst ali da mu smeta što nema polumjesaca, islamskog simbola.
- Mi smo za građansku Crnu Goru. Ako krenemo od toga da je Crna Gora država svih nas, vjerujem da nikom neće smetati da li ima polumjesec, da li ima neki drugi vjerski simbol. Za to sam da svi u toj državi budemo jednaki ili da nemamo favorite - rekao je on.
Pitanjima izmjene državnih simbola bavio se i 2013. godine predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović.
(opširnije u Pobjedi)
