Pokazalo se da smo u parlamentu, prije 11 godina, usvojili više nego dobar ustavni odgovor na dominantno izraženu volju građana Crne Gore na referendumu. Ustav i državu treba poštovati. Oni koji misle da država treba da izgleda drugačije, treba da uvažavaju makar činjenicu da većina poštuje svoju državu, njen Ustav i njegov pun sadržaj i iskaz – kaže za Pobjedu Miodrag Vuković, predsjednik Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore. Vuković je, povodom obilježavanja 11 godina od usvajanja Ustava Crne Gore, kazao da se tada u parlamentu, u Ustavotvornoj skupštini, a prethodno i preko odgovarajućeg radnog tijela, maksimalno ozbiljno odradio „nimalo lak zadatak i obaveza“
PRAVNA DRŽAVA - Naša država uobličena je u nezavisnu, suverenu, građansku Crnu Goru, demokratsku u punom smislu riječi, državu pune vladavine prava, ekološku i državu socijalne pravde, republikanskog oblika vladavine, državu uravnoteženog parlamentarizma sa ozbiljnom alternativom. Ta ozbiljna alternativa konfrontirana toj ideji, i tada i danas, bio je koncept za zadržavanje Crne Gore u široj državnoj zajednici – istakao je Vuković. On je kazao da opredjeljenje za građanski koncept nije imalo alternativu. - Kako je pitanje demokratske pa i ustavne sudbine Crne Gore te godine vrlo angažovalo i međunarodnu zajednicu zbog realno izvjesnih širih implikacija izbora, ne samo po odnose u regionu, u prethodnim godinama smo u praksi potvrdili da je opredjeljenje za građanski, a ne nacionalni koncept, bez alternative. Mnogi zaboravljaju da nam je i Savjet Evrope u sugestijama koje je tražila Ustavotvorna skupština dao sedam preporuka, a u prvoj je naveo da Crna Gora mora biti organizovana na konceptu građanskog suvereniteta – rekao je Vuković. Prema njegovim riječima, izbor koncepta uravnoteženog federalizma takođe je bio dobar.
- Kao i rehabilitacija istorijskih, državnih obilježja i vrijednosti Crne Gore, takođe, njenih simbola. A posebno činjenica da smo na to sve nadogradili čitavu deklaraciju o univerzalnim ljudskim pravima i slobodama u svim poznatim oblastima, od osnovnih, ekonomskih, političkih, ekoloških, prava na lokalnu samoupravu i mnogo toga drugoga to potvrđuje – istakao je Vuković. On je, na pitanje da prokomentariše ocjene da je Crnoj Gori potreban ustavni patriotizam, kazao da se „takav koncept ne samo potvrdio u prethodnih 11 godina, već predstavlja snažnu osnovu za legitimisanje dodatnih, a potrebnih napora svih državnih organa, društvenih subjekata, svih nas kao pojedinaca, naklonjenih svojoj državi, njenom i našem individualnom dobru, da se afirmišu svi potencijali razvijanja Crne Gore u stvarno demokratsku i prosperitetnu državu sadržanih u nedovoljno ostvarenim normama“. - Prethodno vrijeme je dovoljno da se napravi kritički osvrt na ostvareno, ali uz saznanje da je i naš Ustav kao najviši pravno politički dokument dobrim dijelom projekcija i zajednice i države, dakle više od klasičnog pravnog akta. On pruža mogućnosti za budućnost, ne govori samo o sadašnjosti – kaže Vuković. Ustavni patriotizam, dodao je on, ili kako se već ono što on podrazumijeva u teoriji i praksi zove, za mene znači ipak nešto lakše shvatljivo u uporednom pravu i demokratskim praksama lako prepoznatljivo. - Ustav treba poštovati kao i sve zakone u jednoj demokratskoj državi.
To nijesu i ne mogu biti pa ni kod nas, pa ni kada je naš Ustav u pitanju, fakultativna štiva – rekao je Vuković. On je podsjetio da Ustav u trećini svojih članova govori o ljudskim pravima i slobodama i, kako je kazao, svim poznatim u demokratskom svijetu, pa i kada su politička prava i slobode u pitanju.
PRAVA I OBAVEZE
- Pravo i sloboda idu uz podrazumijevajuće obaveze. Sve norme Ustava se razrađuju nižim pravnim aktima, zakonima prije svega, osim upravo norme o ljudskim pravima i slobodama. Treba poštovati svoju državu, a oni koji misle da treba da izgleda drugačije, treba da poštuju makar činjenicu da većina poštuje svoju državu, njen Ustav i pun njegov sadržaj i iskaz. Sve ostalo prelazi u obavezu onih koji poštuju državu da imaju pravo da prigovore ovima drugima, i da od nadležnih traže da im se njihova prava i opredjeljenja ne ugrožavaju, kao i država koja je njihov apsolutno većinski izbor – dodao je Vuković.
Ustavotvorna skupština Republike Crne Gore je, polazeći od odluke građana da žive u nezavisnoj i suverenoj državi Crnoj Gori, donijetoj na referendumu 21. maja 2006. godine, usvojila Ustav i Ustavni zakon za njegovo sprovođenje 19. oktobra 2007. godine. Ustav i Ustavni zakon proglašeni su 22. oktobra 2007. godine. Ustav su tada u Skupštini podržali vladajuća koalicija DPSSDP, Bošnjačka stranka, Liberalna partija i Pokret za promjene. Albanske partije nijesu prisustvovale glasanju.
Dvotrećinska podrška obezbijeđena je nakon mukotrpnih i dugih pregovora vlasti sa opozicijom, ali u pregovorima do kraja nijesu ostale prosrpske partije. Protiv Ustava glasali su poslanici koalicije Srpska lista, Socijalističke narodne partije, Narodne stranke i Demokratske srpske stranke, koji su smatrali da taj akt „diskriminiše Srbe“. Prosrpske partije optužile su tada Pokret za promjene da je podrškom Ustavu „izdao opoziciju i srpske interese“. Ustav iz 2007. godine zamijenio je prethodni koji je usvojen 1992. godine.
