Teolog i vjerski analitičar Draško Đenović smatra da u ovom trenutku veće šanse za dobijanje autokefalnosti ima Makedonska pravoslavna crkva od Crnogorske pravoslavne crkve. - MPC je dobila autonomnost od SPC pedesetih godina prošlog vijeka, da bi komunističke vlasti krajem 1960-ih potpomogla odvajanjem MPC od SPC.
Danas u Makedoniji postoji pravoslavna Ohridska arhiepiskopija na čelu sa arhiepiskopom Jovanom, koja je kanonska i koja je dobila tomos. Ovdje treba imati na umu, međutim, da većina pravoslavnih vjernika u Makedoniji pripada upravo nekanonskoj Makedonskoj pravoslavnoj crkvi. Da bi dobili autokefalnost morali bi da se vrate u kanonski poredak i onda s blagoslovom SPC dobiju autokefalnost. Kada je u pitanju Crnogorska pravoslavna crkva, tu je situacija poprilično drugačija - objasnio je Đenović. Miroslav Keveždi, filozof, analitičar religije, kaže za Pobjedu da je autokefalija Ukrajinske pravoslavne crkve još u procesu i da je za pravoslavni svijet karakterističan ponekad i višedecenijski period dok neka crkva koja se proglasila autokefalnom zaista ne dođe do autokefalnosti.
- Ovdje je velika tačka spora status Filareta, patrijarha Ukrajinske pravoslavne crkve, i mitropolita Mihaila iz CPC – jer je Filaret bio anatemisan od Ruske pravoslavne crkve, a Mihailo je takvu sudbinu doživio od Vaseljenske patrijaršije. Postavlja se pitanje da li je Vaseljenska patrijaršija vlasna da tako odlučuje - smatra Keveždi. - Da li je sudbina patrijarha Filareta i mitropolita Mihaila da se vraćaju svom ocu, tj. majci Vaseljenskoj crkvi - pita se Keveždi i podsjeća da je Vaseljenska patrijaršija van snage stavila dokument iz 1686. godine gdje se kijevska crkva predaje moskovskoj.
VRAĆANJE NA POČETAK
U tom kontekstu za Keveždija zanimljiv intervju koji je mitropolit Amfilohije dao ruskim medijima, a u kojem relativizuje poziciju Vaseljenske patrijaršije i kanonski poredak uopšte i poziva da se vratimo u predkonstantinovsko vrijeme, prva tri vijeka hrišćanstva - što znači da treba da se vratimo u predkanonska vremena na nulu, pa sve ponovo da definišemo. - To je čudan stav i može biti ili kupovina vremena ili prebacivanje na teološko područje.
Nad pravoslavnim svijetom lebdi poziv da se sazove novi sabor i da se na njemu rješavaju ovakve stvari. Vidjeli smo koliko je bilo teško sazvati sabor 2016. godine na Kritu poslije hiljadu godina, ali pošto on nije bio dobro pripremljen prevladala je jedna vrsta nereda i potreba za novim Kritom - ocjenjuje Keveždi. On podsjeća da je Tirenski sabor u katoličkom svijetu trajao skoro 20 godina od 1541. do 1565. da bi odgovorio na pitanja reformacije i zaključuje da bi pravoslavlju trebalo dugogodišnje zasijedanje da se sve stvari dovedu na svoje mjesto.
SPC BIRA STRANU
Izvjesno je da će SPC morati da ,,odabere stranu“ ukoliko dođe do konačnog raskola između Ruske i Carigradske (Vaseljenske patrijaršije), smatra Draško Đenović. On precizira da se u ovom trenutku još ne može govoriti o raskolu imajući u vidu da Vaseljenska patrijaršija nije još uručila tomos (akt o autokefalnosti) Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (kijevskog patrijarhata) na čijem čelu je patrijarh Filaret. Prema njegovim riječima, za sada Moskovska patrijaršija nastoji da druge pravoslavne crkve ne uvlači u sukob. U slučaju raskola, SPC će biti na muci.
- Jer, ako okrenu leđa Carigradu može da se zakomplikuje pitanje o dodjeli autokefalnosti Makedonskoj i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. S druge strane, ako okrene leđa Moskovskoj patrijaršiji, koja se zalaže za poštovanje vjekovnih kanona, okrenula bi leđa oko 150 miliona ili polovini pravoslavnih vjernika - objašnjava Đenović i procjenjuje da će ukoliko bude primorana da izabere stranu ,,SPC vjerovatno stati uz Rusku pravoslavnu crkvu“. Đenović objašnjava da SPC ima svoje eparhije u SAD koje su u sastavu Srpske patrijaršije i tu nije ništa sporno. - Kada je u pitanju Hilandar, iako je Sveta gora pod jurisdikcijom Vaseljenske patrijaršije, on je carska lavra SPC. Ovdje se prije može desiti da svi manastiri na Svetoj gori okrenu leđa Vartolomeju, a obični vjernici će i dalje moći da odlaze na Svetu goru - kaže Đenović.
CRKVENA DIPLOMATIJA
Keveždi navodi da se patrijarh Irinej sada pojavljuje kao jedna vrsta pregovarača i izaslanika patrijarha Kirila iz Ruske pravoslavne crkve. Kao primjer za takvu tvrdnju iznio je sastanak patrijarha Irineja i vaseljenskog patrijarha u Solunu, ali i pojavljivanje Irineja sa patrijarhom antiohijskim u Crnoj Gori. - SPC je učestvovala na Kritskom saboru 2016. godine za razliku od RPC i na neki način SPC se pojavljuje kao jedna vrsta diplomatije ili ministarstva spoljnih poslova Ruske pravoslavne crkve - objašnjava Keveždi. On kaže da je SPC u potpuno analognoj situaciji sa RPC jer su raspad Jugoslavije i raspad SSSR imali paralelne tokove i posljedice.
- Obje crkve su ostale bez direktne uprave u okviru jedne države i sada se često pronalaze u drugim državama. Pećka patrijaršija ima sjedište na Kosovu, patrijarh je u Beogradu, a Mitropolija crnogorsko-primorska je u Crnoj Gori, jedan dio je u Makedoniji... itd. Kod RPC ta priča je još kompleksnija zato što RPC ima autonomne crkve. To znači da su ove crkve uvedene u jednu situaciju da su imperijalne, odnosno da su preko granica država u kojima im je sjedište - kaže Keveždi.
Kuburić: Kad politika rukovodi crkvom
- Pravoslavlje je, inače, po svojoj formi raslojeno i pluralističko, što daje veću slobodu u odlučivanju, a ono što ga povezuje u suštini jeste duh pravoslavlja a ne njegova forma. Kad je u pitanju prekid odnosa Ruske crkve sa Carigradskom patrijaršijom, meni se čini da je riječ o političkoj upotrebi crkve i smatram da neće ostaviti trajne posljedice. Kroz čitavu istoriju Istočna crkva je bila podređena političkoj moći, što znači da moć pravoslavlja proizilazi iz političke moći države.
Takođe, postoji korelacija između moći države i moći crkve unutar nje. Kada je država naklonjena crkvi, ona je štiti i od sebe same. Česte promjene državnih uređenja kao i promjene granica i međudržavni sukobi stavljaju crkvu u nezavidnu poziciju da mirnim putem riješi probleme koji su proizašli iz nasilja. Hrišćanski je praštati i ,,čašću činiti jedan drugoga većim od sebe“ kako je to zapisano u Novom zavjetu, što je teško ostvarljivo u ovoj savremenoj narcističkoj kulturi gdje svako gleda samo svoj interes -kaže za Pobjedu Zorica Kuburić, profesor sociologije religije.
Zastarjeli kanonski poredak
- Sada je iznenađenje u pravoslavnom svijetu kako se uzima nešto što je dato i otkud vaseljenskom patrijarhu ovlašćenje da nešto vrati nazad. To je krupno pitanje koje ukazuje da kanonski poredak unutar pravoslavnog svijeta nije jasan i razrađen. Kritski sabor 2016. godine je bio jedna vrsta simptoma koji se sada sve više otkriva, jer ako na Krit nijesu došli predstavnici RPC i neki drugih pravoslavnih crkava postavlja se pitanje zašto se on desio - kaže Miroslav Keveždi.
