Ističe da će Crna Gora ako nastavi sa reformskim kursom ući u EU do sredine sljedeće decenije.
POBJEDA: Situacija na Zapadnom Balkanu je veoma komplikovana. Kina ulaže u puteve i infrastrukturu, Turska ulaže u turizam i nekretnine, dok se Rusija miješa u unutrašnje stvari i finansijski podržava opozicione stranke koje su protiv EU i NATO-a. Za to vrijeme Brisel stoji po strani i šalje poruke da se reforme moraju sprovesti. Da li je Unija dovoljno angažovana na Balkanu?
HALCEL: Najvažniju moć koju EU posjeduje je mamac eventualnog članstva. Kriterijumi o pristupanju su rigorozni, a proces stabilizacije i pridruživanja za Zapadni Balkan je dobro promišljen. Razumijem da sprovođenje reformi može biti frustrirajuće, ali su reforme neophodne. Naravno, bilo bi poželjno da se i EU i SAD u ovom slučaju više uključe u pozitivnom smislu u ekonomski i politički život zemalja koje teže članstvu. To, međutim, ne mijenja činjenicu da sprovođenje reformi ostaje od suštinskog značaja, kako za eventualni ulazak u EU tako i za sve benefite koje će uspješno reformisanje donijeti.
POBJEDA: Crna Gora je ušla u NATO, a nadamo se da ćemo uskoro postati dio EU. Da li mislite da u bliskoj budućnosti možemo očekivati proširenje Evropske unije?
HALCEL: Ako ,,bliska budućnost“ znači manje od pet godina, onda je moj odgovor ,,ne“, osim ako se visoko razvijene zemlje poput Norveške ili Švajcarske prijave za članstvo. Međutim, šanse da se to dogodi su skoro nula. Meni je lako da moje prijatelje u Crnoj Gori savjetujem da imaju strpljenja, ali u stvari pozivam na to. Vaša zemlja je već načinila velike korake naprijed - mnogo toga u vezi sa procesom pridruživanja NATO-u - a ako nastavite sa reformskim kursom ne sumnjam da ćete ući u EU bar do sredine sljedeće decenije.
Bajdenov savjetnik
Dr Halcel je prije angažmana na Univerzitetu Džon Hopkins bio direktor Pododbora za evropske poslove štaba Demokrata, kao i Odbora Senata za spoljne odnose. Bio je i viši savjetnik bivšeg američkog potpredsjednika (tada senatora) Džozefa Bajdena, kao i glavni savjetnik Demokrata za odnose Alijanse i Balkana i duboko umiješan u kampanje za proširenje NATO-a.
U bogatoj karijeri je bio na čelu delegacija američke vlade na OEBS konferencijama u Varšavi, Kopenhagenu i Beču. Pokrivao je i mjesto šefa evropske divizije Kongresne biblioteke, bio je i direktor zapadnoevropskih studija u Centru ,,Vudro Vilson“, potpredsjednik za akademske poslove na Longvud univerzitetu u Virdžiniji, kao i zamjenik direktora Instituta Aspen u Berlinu. Bio je i gostujući viši saradnik na Finskom institutu za međunarodne poslove u Helsinkiju.
Opširnije u Pobjedi
