Direktorica Gimnazije o Otvorenim danima nauke i obrazovanju

Nije dovoljno pružiti znanje, potrebno je naučiti da se koristi

“Glavna funkcija ocjene je povratna informacija o postignućima, o stepenu izvršavanja dogovorenih  standarda, a ne nikako pokazatelj da se do nečeg lakše ili teže stiže. Najvažnije je ipak u učionici razvijati atmosferu povjerenja tako da se učenici već od nižih razreda usmjeravaju da uče radi učenja, a ne radi ocjene”, kaže direktorica Gimnazije.
Objavljeno: 25. 10. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Jedan od najcjenjenijih naučnika današnjice, koji je prije smrti u 76. godini, decenijama bolovao od amiotrofične lateralne skleroze, Stiven Hoking, u posljednjoj posthumno objavljenoj knjizi naveo je da su nauka i obrazovanje širom svijeta ''danas u opasnosti više neko ikad prije''.

U knjizi “Kratki odgovori na velika pitanja”, koja je predstavljena u Londonu, stoji da su dva događaja iz 2016. godine izbor Donalda Trampa za predjednika SAD i referendumska odluka Britanaca da izađu iz EU, dio “globalnog revolta protiv stručnjaka, uključujući naučnike”.

Priznajući da nauka tek treba da ponudi odgovore na velike izazove za čovječanstvo – klimatske promjene, prenaseljenost, izumiranje vrsta, krčenje šuma i degradaciju okeana, Hoking je apelovao na mlade ljude da “gledaju u zvijezde, a ne dolje”.

370793-profesor-stiven-hoking-lsHokingovo upozorenje oslikava stvranost više nego ikada:  Godinama ranije među šaljivim klipovima često su izlazile ankete sa dalekog zapada gdje ispitanici nisu znali imena njihovih država, glavnih gradova, predsjednika ili značenje bitnih datuma. Ta nezainteresovanost polako prelazi i na naše prostore, te imamo sve više snimaka iz regiona gdje prolaznici komentarišu susrete raznih predsjednika sa davno preminulim umjetnicima. Toliko smo postali opsjednuti društvenim mrežama, selfijima i lajkovima da zaboravljamo neke od najznačajnijih istorijskih događaja, kao zašto slavimo 13. jul.

To su samo neki od primjera u vremenu kada se informišemo pretežno preko mobilnih telefona i društvenih mreža, te bombastičnih naslova tabloida, ili mišljenja strine ili tetke koja uvijek sve zna, a sve bez provjeravanja informacija. Između ostalog, Crna Gora već neko vrijeme kuburi sa lošim rezultatima međunarodnih takmičenja, na kojima su naši đaci fenjeraši, bilježeći bolji rezultat jedino od Albanije.

Kako bi se podigla svijest prvenstveno kod đaka osnovnih i srednjih škola ali i kod šire javnosti, Ministarstvo nauke, ove, kao i sedam prethodnih godina, organizovalo je “Otvorene dane nauke”.

Tri dana bogatog programa je u brojnim gradovima Crne Gore dovezao jedan pravi mali naučni karavan. Posjetioci su imali priliku da vide zanimljive izložbe, predavanja, ali i “oživljenje” brojnih stranica suvoparne teorije.

zoja-bojanic-lalovic-2Direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Zoja Bojanić Lalović kazala je za Portal Analitika da je ovaj karavan opravdao očekivanja, ali da bi bilo korisno vratiti i “Noć istraživača”.

“Naši učenici se raduju posjeti svim dešavanjima u toku Otvorenih dana nauke. Kao i ranijih godina, program je bio zanimljiv, a u dogovoru sa svojim profesorima, prisustvovali su različitim sadržajima iz programa. Učenici su posebno izdvojili izložbu na Cetinju [email protected], kao i Labaratoriju u centru grada i Veče sa zvijezdama. Ono što je, kako misle profesori prirodne grupe predmeta, zanimljivo učenicima jeste Noć istraživača i bilo bi dobro da se opet organizuje”, kazala je Bojanić-Lalović.

Gimnazija dobar primjer za spoj korisnog i zanimljivog: Direktorica Gimnazije govoreći za naš portal ističe da ovakvi programi povećavaju interesovanje učenika za prirodne nauke, a učenici pokazuju interesovanje za slične aktivnosti.

“Mi smo zato u Gimnaziji opremili kabinete neophodnim nastavnim sredstvima i didaktičkim pomagalima, kako bi nastavnici, prije svega prirodne grupe predmeta, mogli da učenicima gradivo približe preko dobro organizovanih radionica i eksperimenata. Rezultati su se već pokazali, pa su naši učenici na takmičenjima, baš iz te grupe predmeta, pokazali najbolje rezultate. Dodatno, sekcije i vannastavne aktivnosti su dobar način da učenicima omogućite da izraze svoja interesovanja. U Gimnaziji je 2017. osnovan Klub talenata, sa namjerom da učenici, koji su talentovani iz bilo koje oblast mogu da dalje razvijaju svoj talenat, da , bez obzira na opšti uspjeh, daju pun doprinos u oblasti koja ih najviše zanima”, kazala je Bojanić-Lalović.

Ona objašnjava da su na tu ideju došli kada su uvidjeli problem da se više bave opštim uspjehom učenika, a da su zanemarili mnoge talentovane đake koji su prošli kroz njihovu školu. Ona smatra da učešćem u ovakvim aktivnostima đaci postižu više od isključivo teorijskog učenja.

“Planom rada Kluba talenata predviđeno je da svi članovi kluba rade u toku godine na više projekata koji bi objedinio sve te talente naših učenika. Sve te dodatne aktivnosti podjednako su važne za obrazovanje učenika, za razvijanje određenih vještina, a i dobra su priprema za njihov dalji životni i profesionalni put. Svi učenici treba što više da učestvuju u radionicama, u projektima i svim aktivnostima jer će na taj način više postići od teorijskog učenja”, dodala je Bojanić-Lalović.

zoja-bojanic-lalovic-3Šta ako đak jednostavno neće da nauči:  Mnogi profesori i učitelji koji su zahtijevali da ostanu anonimni su nam ispričali da je njihov posao teži nego ikada ranije. Ističu da su prava profesora otišla iz krajnosti u krajnost. Ne podržavaju, naravno, nekadašnje “disciplinske mjere”- šamare, čupanja za zulufe, ili udaranja lenjirom po dlanovima - ali kažu da danas nemaju nikakvu mogućnost da disciplinuju neposlušnog đaka. Prema njihovom kazivanju, đaci imaju potpunu slobodu i zakonom su prezaštićeni, te ne smiju da ih udalje sa časa, ne smiju da povise ton na njih, ne smiju oštro da razgovaraju sa đakom. Oni kritikuju i propise da se sve do šestog osnovne ne može upisati jedinica kao ocjena, jer prema njihovom mišljenju, đaci stiču utisak da je manji stepen znanja dovoljan za visoke ocjene i lagodan prolaz.

Ipak, naša sagovornica kao dugogodišnji prosvetni radnik, tvrdi da autoritet može izgraditi jedino nastavnik, a ne zakon.

“Glavna funkcija ocjene je povratna informacija o postignućima, o stepenu izvršavanja dogovorenih  standarda, a ne nikako pokazatelj da se do nečeg lakše ili teže stiže. Najvažnije je ipak u učionici razvijati atmosferu povjerenja tako da se učenici već od nižih razreda usmjeravaju da uče radi učenja, a ne radi ocjene. Autoritet, sa druge strane, izgrađuje nastavnik i ne bih se složila da bilo koji zakon može urušiti snagu autoriteta dobrog nastavnika. Kao dugogodišnja profesorica, a i sada kao pedagoški rukovodilac, zaključujem da mladima samo treba na pravi način ukazati i na njihove dužnosti i da je za njih autoritet znanja najvažniji’’, istakla je Bojanić – Lalović.

Naša sagovornica na kraju ističe da promjene brzo stižu i da svi prosvetni radnici moraju biti spremni da reaguju na iste.

'”Generacije sa kojima radimo lako dolaze do informacija, sve im je dostupno, promjene se brzo dešavaju i oni na njih reaguju.  Budućnost je već tu i svi mi koji radimo sa mladima toga moramo biti svjesni. Osnovni zadatak škola zato ne može biti samo da pružimo osnovno znanje i vještine, već da kod njih razvijamo sposobnost da iskoriste svoje znanje i mogućnosti koje su im dostupne'”, zaključila je Bojanić-Lalović.

Komentari: 1

Nick

25. 10. 2018 - 12:53

Da nije DPS,kad bi bila direktor bilo cega bilo dje,a ne Gimnazije...Pa jos pametuje.
Novi komentar