Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kazao je da Crna Gora i Srbija treba da grade odnose na činjenici da su obje zemlje nezavisne i samostalne. U razgovoru za Pobjedu, Ljajić je poručio da je ideja o oživljavanju zajedničke države koja dolazi iz Crne Gore, ali i Srbije, iluzija.
POBJEDA: Više puta je sa najviših evropskih adresa poslata poruka da su Crna Gora i Srbija zemlje koje predvode Zapadni Balkan ka EU. Kako Vama izgleda ovaj proces i da li se 2025. godina čini kao realan datum kada bi dvije zemlje mogle postati dio EU?
LJAJIĆ: Mislim da je pogrešno licitirati sa datumima priključenja EU iz prostog razloga što mi očekujemo unutrašnju konsolidaciju EU i to je za njih u ovom trenutku primarni proces. Proširenje jeste dato kao mogućnost i jeste spomenuta 2025. godina, ali EU u ovom trenutku ima daleko važnija pitanja kao što su Bregzit, odnosi sa SAD, migrantska kriza, borba protiv terorizma, rast populističkih stranaka u samoj EU i mislim da je predsjednik Đukanović to dobro spomenuo, najveći izazov će biti sljedeći izbori za Evropski parlament u maju. I zavisno od odnosa snaga nakon tih izbora, možda ćemo moći nešto preciznije da govorimo i o realnoj perspektivi priključenja do 2025.
POBJEDA: Ali, da li je za političke elite na ovim prostorima demotivišuće to što već unaprijed znaju da pristupanje njihovih zemalja EU neće biti u fokusu Brisela u narednom periodu?
LJAJIĆ: Mislim da EU nema nikakvu alternativu za zemlje Zapadnog Balkana. Bolje i ovako slaba EU, nego da budemo kao čardak, ni na nebu ni na zemlji, bez pravca ili cilja. Ova EU nije ista kao prije sedam ili osam godina. Mi se danas suočavamo i sa krizom liderstva unutar EU i sa krizom elite i sa krizom ideje. Imamo rast populističkih i nacionalističkih stranaka svuda po Evropi i taj rast može ozbiljno da potkopa i temelje same EU. Ali, to ne treba da bude obeshrabrujuće, jer alternativa evropskom putu za zemlje Zapadnog Balkana ne postoji. Makar i čekali da se EU konsoliduje.
POBJEDA: Uslov EU je da bilateralni sporovi na ovim prostorima moraju biti riješeni prije pristupanja. Jedno od ključnih pitanja je pitanje odnosa Kosova i Srbije. Što za Vas predstavlja ideja razgraničenja? Da li razmjenu teritorije, promjenu granica ili?
LJAJIĆ: Ne mogu da govorim o tome jer je bilo različitih interpretacija oko samog tog pojma. To je navedeno kao jedna od mogućnosti. Mi u ovom trenutku vidimo da čak i sa Kosova, posebno Tači je spominjao tu mogućnost razgraničenja. On je govorio o demarkaciji granica, ponovnom povlačenju granica između Srbije i Kosova, ali sama ta ideja je naišla na otpor, tako da nijesam siguran da u ovom trenutku mi treba da se fokusiramo na to kao opciju. To je jedna od ideja i dobra stvar jedina u tome je što se po prvi put izašlo sa nekim rješenjem koje je, uslovno rečeno, kreativno. Jer svi su govorili, cijela EU je govorila da je Kosovo sui generis problem. Prema tome, sui generis problem traži i neko sui generis rješenje. Nema ovdje konvencionalnog i jednostavnog rješenja za problem Kosova. Zamrznuti konflikt je opcija koja je apsolutno neprihvatljiva. Barem ja mislim da je dugoročno štetna i za Srbiju i za cijeli region, pa i za rješavanje svih bilateralnih sporova na ovim prostorima, iako u ovom trenutku u Srbiji je to većinsko mišljenje da treba da ostane zamrznuti konflikt, da se čeka promjena međunarodnih okolnosti, a kada pitate, dobro, šta znači ta promjena međunarodnih okolnosti, šta će onda nakon toga biti – opet morate da pregovarate. Prema tome, ja mislim da treba da se odlučnije uđe u rješavanje tog pitanja, da se traži rješenje gdje će biti obje strane koliko-toliko zadovoljne nekim od tih rješenja, jer jednostrana i nametnuta rješenja ostavljaju za sobom vječiti prikriveni problem, koji opet može da eskalira. Treba nam održivo, dugoročno rješenje za pitanje Kosova.
POBJEDA: Koje je to održivo, dugoročno rješenje ovog pitanja, prema Vašem mišljenju?
LJAJIĆ: Ja nemam recept, ali mi smo kao stranka, kad je Vučić otvorio unutrašnji dijalog, izašli sa jasnim planom rješavanja ovog pitanja u tri faze. Prva faza bi se odnosila na rješavanje ekonomskih pitanja i potpuno ukidanje svih barijera između Kosova i Srbije. Rekao sam da mi plasiramo robe na Kosovo u vrijednosti od 500 miliona dolara. To može da ide i do milijardu da nije ovih svih barijera i prepreka. Druga faza bi se odnosila na rješavanje imovinskih pitanja, formiranje zajednice srpskih opština i rješavanje problema kulturne baštine na Kosovu. Treća faza bi se odnosila na učlanjenje Kosova u međunarodne organizacije, izuzev Ujedinjenih nacija. I da vidimo šta bi Srbija dobila zauzvrat od saglasnosti da Kosovo postane dio nekih međunarodnih organizacija, kažem opet osim UN. I nakon te tri faze, bila bi održana međunarodna konferencija, neka vrsta Dejtona, gdje bi se u potpunosti otvorilo pitanje Kosova, odnosno tražilo konačno rješenje za taj status.
POBJEDA: Što je sa učlanjenjem Kosova u Interpol? Prethodnih dana je ta ideja naišla na osudu gotovo cijelog državnog vrha Srbije.
LJAJIĆ: U ovom trenutku, kada nemate paket, naravno da Srbija nema interes da Kosovo postanena ovakav način dio međunarodnih organizacija. Ako se govori o rješavanju Kosova, to mora da bude cio paket aranžman, a ovako, radi se o pokušaju da se učlanjenjem u te međunarodne organizacije poboljša tamo pregovaračka pozicija. Dakle, kao što je legitimno za Kosovo da probaju da uđu u organizacije, tako je legitimno da Srbija koristi legitimne i demokratske načine da to spriječi.
POBJEDA: Kako komentarišete prijedloge koji dolaze od zvaničnika iz Srbije da srpske partije u Crnoj Gori treba da naprave koaliciju sa Milom Đukanovićem i njegovom partijom?
LJAJIĆ: Ako ste vječita opozicija, nikada ne možete realizovati neke programske ciljeve koje vam stoje u dokumentima. Dakle, suština učešća na izborima je da dođete na vlast i da onda sprovodite politiku koja je u skladu sa vašim programskim opredjeljenjima i vrijednostima. Ja mislim da je to dobra preporuka jer bi to, sasvim sigurno, relaksiralo odnose i u Crnoj Gori, smanjilo bi taj stepen podjela koje u crnogorskom društvu postoje, ali nije moje da dajem bilo kome savjete.
