POBJEDA: Situacija na Zapadnom Balkanu je veoma komplikovana: Kina ulaže u puteve i infrastrukturu, Turska ulaže u turizam i nekretnine, Rusija se miješa u unutrašnje stvari i finansijski podržava opozicione stranke koje su protiv EU i NATO-a, dok Brisel stoji po strani, kritikuje upliv investicija iz trećih država i poručuje da reforme moraju biti dovršene… Otkud i zašto ta inertnost EU?
BUGAJSKI: Unija je uvijek sporo prihvatala nove članove sa Balkana, to je sada pogoršano zbog tri faktora. Prvo, Unija je opterećena svojim unutrašnjim problemima, uključujući i pregovore za Bregzit, tako da se manje bavi državama aspirantima. Drugo, uspon populističkih i nacionalističkih partija podriva jedinstvo EU i dovodi u pitanje njegove buduće pravce. Na kraju, raspoloženje javnosti u Uniji je pod uticajem ksenofobije i antiimigracije, a to se ogleda u protivljenju daljem proširenju EU.
POBJEDA: Crna Gora je ušla u NATO i nadamo se da ćemo uskoro postati dio EU. Da li mislite da u bliskoj budućnosti možemo očekivati proširenje Unije?
BUGAJSKI: Evropska unija se usmeno obavezala da će pridružiti sve države Zapadnog Balkana i Crna Gora je vjerovatno najbolji kvalifikovani pretendent. Ipak, proces pristupanja je spor i pod uticajem političkih dešavanja unutar Unije. Predstojeći izbori za Evropski parlament u maju 2019. će pomoći da se razjasni šta možemo da očekujemo od budućih odluka EU. Ali, bez obzira na nedoumice u Uniji, Crna Gora mora da nastavi da vodi institucionalne i pravne reforme i da promoviše svoj demokratski i ekonomski razvoj.
POBJEDA: Miješanje Moskve je veoma opasno u cijelom regionu. Možemo li očekivati da će Rusija pokušati da ponovi scenario zloćudnog uticaja na politička dešavanja, poput onog uoči izbora 2016. godine u Crnoj Gori?
BUGAJSKI: Moskva je odlučna da region održava nestabilnim. Cilj je da zadrži zemlje izvan NATO-a i EU, ili da stekne uticaj nad nacionalnim vladama, čak i ako su one članice obje organizacije. Putinov režim neće pokušati da ponovi potpuno isti scenario kao onaj uoči izbora, jer ima dosta drugih alata u svom arsenalu subverzija i destabilizacija. Na primjer, može da organizuje ili podstiče etničke, socijalne i vjerske sukobe u cilju podjele crnogorskog društva i izazivanja nasilja.
POBJEDA: Očekujete li promjene granica u regionu, na osnovu izjava srpskog predsjednika Vučića i albanskog kolege Tačija? Može li to da izazove novu, kritičnu, nestabilnost na Balkanu?
BUGAJSKI: Ne očekujem skori sporazum između Beograda i Prištine o razmjeni teritorija. Beograd bi prvo trebalo da prizna Kosovo kao nezavisnu državu, kao i da preda neke od svojih teritorija u Preševskoj dolini.
Ne vidim da bi sadašnja srpska vlada donijela takve odluke koje bi takođe zahtijevale promjene u Ustavu Srbije. Pored toga, političko i javno mnjenje u obje zemlje je oštro protiv bilo kakve korekcije granica. Međutim, čak i da mogućnost promjene granica bude prihvatljiva za SAD i EU, može da podstakne različite političke lidere u svakoj zemlji da guraju svoje teritorijalne aspiracije i to bi moglo pogoršati konflikte u regionu.
Opširnije u Pobjedi
