Ugovor o zakupu zemljišta Kolašin 1600

Po mjeri investitora

Visina zakupa manje više nije sporna. Ono što može biti sporno je šteta koju će država namiriti ako se u narednih 90 godina promijeni neki od, kako se to u ugovoru naziva, primjenjivih poreza. Shodno ugovoru ako se porez na dobit poveća sa 9 na 10 odsto u narednih 90 godina, vještak će utvrditi koliko je investitor izgubio, pa će građani fino sve to platiti.  
Objavljeno: 01. 11. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Ako Skupština Crne Gore usvoji Predlog ugovora, a sva je prilika da hoće, albanski biznismen Baškim Uljaj i crnogorski Zoran Ćoćo Bećirović zakupiće na 90 godina 272 hiljade kvadrata zemljišta kod budućeg skijališta Kolašin 1600.

Prema ugovoru koji je Vlada usvojila na sjednici krajem jula, jedini ponuđač za zakup ovog zemljišta je konzorcijum firmi Gener 2 iz Tirane, čiji je vlasnik Uljaj i “Ski resort Kolašin 1600” iz Kolašina u kojem 85 odsto vlasništvo ima kiparska firma Caldero Trading Limited, povezana sa Bećirovićem. Skupština bi o predlogu ugovora trebalo da se izjasni na sjednici koja je u toku. Parlament se mora izjasniti o ugovoru, jer se radi o zakupu na 90 godina.

Investitor će moći da na zemljištu gradi hotel, turističko naselje i vile i apartmane za prodaju a za to će platiti odmah zakup na deset godina, odnosno 272 hiljade eura.

Visina zakupa nije sporna - Visina zakupa manje više nije sporna. Ono što može biti sporno je šteta koju će država namiriti ako se u narednih 90 godina promijeni neki od, kako se to u ugovoru naziva, primjenjivih poreza.

U predlogu ugovora piše da će u slučaju da tokom trajanja ugovora budu uspostavljeni novi ili izmijenjeni postojeći porezi, takse, naknade i druge dažbine strane urediti medjusobne odnose u skladu sa članom 13 ovog ugovora.

Član 13 propisuje da je zakupodavac saglasan da preduzme sve razumne korake da eventualne buduće promjene primjenjivih zakona ne diskriminišu zakupca niti da ga dovode u nepovoljniji položaj nego na dan potpisivanja. U slučaju da dođe do promjena primjenljivih propisa na štetu zakupca strane su saglasne da se šteta koju trpi zakupac utvrdi od "strane nezavisnog vještaka ili tijela kojeg će strane zajednički imenovati“.

Da pokušamo da razjasnimo. U teoriji finansijskog prava ne postoji kategorija primjenjivi porezi. To se, kako su nam objasnili stručnjaci, u ovom slučaju onda mora odnositi na poreze koji se trenutno primjenjuju. Tako će, recimo, shodno ugovoru ako se porez na dobit poveća sa 9 na 10 odsto u narednih 90 godina, vještak utvrditi koliko je investitor izgubio, pa će građani fino sve to platiti.

1508konjevic

Konjević kaže da ne treba prihvatiti odredbu - Bivši ministar finansija i potpredsjednik SDP-a Raško Konjević za Portal Analitika kaže da Vlada ne treba da da prihvati tu odredbu.

„Podsjećam da je pitanju ugovor na 90 godina i naprimjer svaka promjena zakona o porezu na dobit omogućila bi investitoru da po ovom ugovoru traži nakanadu štete. To znaći da narednih 20 mandata svih budućih vlada, svaka promjena ovog ili drugih zakona bi mogla da košta gradjane Crne Gore. „Postavljam kontra pitanje - zašto građani nemaju pravo naknade štete kada vlada promijeni neki propis? Naravno da nemaju jer je to ustavno ovlašćenje vlade i parlamenta i nije dobro rješenje da ustavni principi ne važi za pojedinačne investitore“, kazao je on za Portal Analitika.

2612martascepanovic

Šćepanović kaže da se ugovor ne razlikuje od drugih - Sa druge strane, poslanica DPS-a Marta Šćepanović kaže da ugovor u potpunosti korespondira sa pravnim poretkom Crne Gore i mjerama ekonomskog razvoja sjevera koje je utvrdila Vlada Crne Gore u odnosu na privlačenje direktnih stranih investicija, kao jednog od najvažnijih generatora privrednog rasta Crne Gore.

„Odredbe ovog ugovora ni u čemu se ne razlikuju od onih koje su sadržane u ugovorima o dugoročnom zakupu čiju smo valjanost već istestirali u praksi kod uspješnih projekata kao što su: Porto Montenegro, Luštica, Porto Novi itd...Kada ovo kažem mislim i na klauzule u ugovoru koje propisuju zaštitne mehanizme kako za državu tako i za investitora, sa unaprijed usaglašenim uslovima višegodišnjeg zakupa i eventualnim izmjenama uslova koji mogu nastupiti tokom trajanja ugovora“, kazala je ona za Portal Analitika.

Jedna od odredbi koja mogu biti problematična je i da se investitoru dozvoli da se prava dobijena ovim ugovorom mogu prenijeti na treća povezana lica ili banku koja će odobriti kredit za ovu investiciju.

„To rješenje bi moglo da bude prihvatljivo da je investiciona obaveza investitora definisana za ukupno zemljiše koje se daje u zakup. Ukazujem da je investiciona obaveza definisana ugovorom od 12 miliona samo za prostor od 37 hiljada m2 a da za ostalih skoro 240 hiljada m2 ne postoji investiciona obaveza koja je definisana ugovorom. Cijenim da je mnogo bolje bilo da je vlada sklopila ugovor u faznom zakupu kako bi nakon što investitor realizuje investiciju u klaster 1 stekao mogućnost da se kvalifikujedruge faze. Najveća zamjerka ovog ugovora jeste činjenica da investiciona obeveza ne postoji osim za prvu fazu. Definisanje “ustupanja” po ugovoru je široko postavljeno i otvara mogučnost, bez obzira što vlada daje saglasnost na te promjene, da se ugovor učini nesprovodljivim“, kaže Konjević.

Poslanica Marta Šćepanović, medjutim, navodi da su skladu sa odredbama  Zakona o državnoj imovini, Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o svojinsko pravnim odnosima.

Vlada već ulaže milione - Inače, Vlada već ulaže devet miliona eura u skijalište a gradi i infrastrukturu do budućeg naselja. Novu žičaru gradi konzorcijum firmi Eminent iz Podgorica i Doplmajer iz Austrija. Skijalište ostaje u državnom vlasništvu, odnosno njenog preduzeća Skijališta Crne Gore, ali postoji i mogućnost da bude dato u zakup privatniku.

Medjunarodni tender za zakup  je uspio tek iz 13-og puta. Ovo je prva Odluka o davanju u dugoročni zakupu lokaliteta na sjeveru Crne Gore.

 

 

 

Komentari: 0

Novi komentar