''Od samog preuzimanja dužnosti pozivao sam poslanike i poslanice na jačanje svijesti o odgovornosti prema biračima i ukazivao da je Skupština jedino mjesto dijaloga među političkim subjektima kojima su upravo građani omogućili parlamentarni status. Danas, nakon što su građani na predsjedničkim i lokalnim izborima pokazali što misle o bojkotu, možemo da konstatujemo da je to shvatila većina opozicionih poslanika i da Skupština sada radi u gotovo punom sastavu. Posebno važnim smatram formiranje privremenog skupštinskog Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uz učešće vlasti i opozicije, koji će dodatno unaprjediti izborni ambijent, kao i ojačati povjerenje građana u izborni proces, što je osnova svake zrele demokratije. Podrška akademske zajednice i nevladinog sektora, kao i javnost rada, podrazumijevala se od samog početka razgovora o formiranju odbora'', kazao je Brajović.
Kako je dodao najavljujući paralelni rad, dio poslanika – njih devetoro je izabralo da ostanu na marginama ovog važnog procesa, koji ima podršku 72 poslanika, većinske Crne Gore, kao i međunarodne zajednice.
''Nastavak jačanja zakonodavne i kontrolne funkcije Skupštine, njenih sveukupnih kapaciteta i transparentnosti rada, važan su preduslov njenog daljeg razvoja, kao i snaženja zemlje u cjelini.
Podsjetiću da je za način funkcionisanja i efikasnost rada izvršne vlasti odgovorna vladajuća koalicija koja čini Vladu, dok su za kvalitet rada Skupštine podjedanko odgovorni svi poslanici, bez obzira da li pripadaju vladajućoj većini ili manjini. Samo takav pristup omogućava ostvarivanje ustavnih funkcija zakonodavne vlasti u punom smislu. Ovaj saziv značajno je prekinuo raniju praksu držanja zakona i izvještaja na čekanju. Na opaske da nije bilo dovoljno rasprave o pojedinim zakonima, odgovaram da je izostala veća uključenost opozicije ili prijedlozi alternativnih rješenja. Ukoliko opozicija ne pokazuje spremnost da bude korektiv ili alternativa vlasti onda je logično da ne možemo pričati o jakom kontrolnom mehanizmu Skupštine, jer je upravo to jedan od najznačajnijih mehanizama za nadzor nad radom izvršne vlasti'', kazao je Brajović.
Kako dalje ističe doprinos otvorenosti rada Skupštine ogleda se i u uređenju finansijskog poslovanja i zaustavljanju zloupotreba, koje su identifikovane kada je došao na čelo Skupštine.
''Uspješno realizujemo preporuke Državne revizorske institucije, sa kojom smo potpisali Protokol o saradnji. Nakon višegodišnjeg haosa i brojnih nezakonitosti, cilj je da ostvarimo djelotvornu budžetsku kontrolu i promovišemo odgovornost, transparentnost i dobro rukovođenje u oblasti javnih finansija. Vođeni mišlju da Skupština jeste dom svih građana Crne Gore, trudimo se da Skupštinu učinimo što dostupnijom i putem organizacije različitih događaja namjenjenih svim segmentima društva. Nastavili smo organizaciju Demokratskih radionica za osnovce, redovno organizujemo posjete građana u okviru programa Otvoreni parlament. Tu su Ženski i Dječiji parlament, gdje se na otvoren i jasan način razgovara o pitanjima od interesa za ove kategorije društva. Organizujemo i okrugle stolove na značajne teme, a učinili smo dostupnom javnosti vrijednu zbirku umjetničkih djela u vlasništvu Skupštine'', smatra Brajović.
On dalje navodi da poslanice i poslanici redovno komunikaciju sa građanima, obavljaju predviđene skupštinske aktivnosti, a pružaju podršku i međunarodnom pozicioniranju Crne Gore.
''Sa pažnjom sam pročitao prvi polugodišnji Izvještaj o aktivnostima Skupštine koji je pripremio MANS, a odnosi se na praćenje transparentnosti i aktivnosti rada Skupštine i njenih poslanika. Upoznao sam se takođe i sa prijedlogom praktične politike CDTa u kojem je analiziran nivo transparentnosti, otvorenosti i odgovornosti parlamenata Zapadnog Balkana. Već četri uzastopne godine Skupština Crne Gore dobija epitet najotvorenijeg parlamenta u regionu i posebno je važna činjenica da prema CEDEMu jača povjerenje građana u Skupštinu (36, 8% u decembru 2017, 44,9% u martu 2018. CEDEM)'', govori Brajović.
On je, kako dalje kaže, svjestan da treba još dosta uloženog rada i truda kako bi se Skupština mogla porediti sa parlamentima najrazvijenijih država Evrope, čija iskustva analiziraju i koriste.
''U cilju jačanja komunikacije poslanika sa građanima, kao i snaženja otvorenosti Skupštine, nadam se dobronamjernim i konstruktivnim sugestijama svih kategorija društva. Takođe, očekujem to i danas kao rezultat diskusije na ovom okruglom stolu, koji doživljavam kao još jedan prilog organizacija građanskog društva snaženju Skupštine i daljem unaprjeđenju njene transparentnosti'', zaključio je Brajović.
