“Mediji su puni informacija o hrani, jer od toga šta jedemo zavisi koliko smo zdravi. Tako i određeni sadržaj utiče na nas, isto kao od loše hrane bismo trebali da se izolujemo od loše informacije. Obraćam se roditeljima, razumijem da je to najjeftiniji način zabavljanja djece, druge aktivnosti podrazumijevaju posvećivanje pažnje, ali mi moramo našoj djeci da posvetimo pažnju”, dodao je ambasador dobre volje UNICEF-a za Crnu Goru, Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus.
Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da u prosjeku dijete uzrasta 12‒17 godina tri i po sata dnevno koristi mobilni telefon, oko dva sata dnevno gleda TV, oko sat i po je ispred kompjutera ili laptopa, nešto manje od sat vremena dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta.
Međutim, 6 od 10 roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.
“Pozivam roditelje da iskoriste uticaj da razvijaju medijsku pismenost kod djece. Gledanje određenih obrazovnih i zabavnih sadržaja, prilagođenih dječjem uzrastu, može biti korisno, ali je čak i tada potrebno ograničiti količinu vremena koju djeca provode ispred malih ekrana”, kazao je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Osam Kogali.
Kogali je podsjetio na rezultate istraživanja, u kome većina djece i roditelja tokom posljednjih godinu dana nijednom nisu bili u pozorištu, bioskopu, muzeju ili na izložbi slika.
“U muzeju nije bilo 75 odsto djece, 85 odsto na izložbi slika, a polovina djece tokom proteklih 12 mjeseci nije prisustvovala nijednom sportskom događaju. Ovi podaci su alarmantni. Oni ukazuju na značajno obrazovno i kulturno siromaštvo djece. Pozivam crnogorske kulturne i sportske ustanove i profesionalce da djeci redovno omoguće besplatne umjetničke i sportske aktivnosti širom zemlje”, dodao je Kogali.
Direktor Agencije za elektronske medije Abaz Beli Džafić je naveo da je “savremeno društvo u procesu digitalizacije postalo nezamislivo bez televizije, pametnih mobilnih telefona, računara i tableta”.
“Pozivamo na aktivno učešće u analizi i kritičkom vrednovanju svih programskih sadržaja koji su dostupni djeci. Uključivanje svih medija, institucija, roditelja i djece u rješavanje problema su za nas prioritet, pa podrška AEM-a ovom procesu sigurno neće izostati. Odlučni smo da inteziviramo kampanju uz jasan zahtjev svim institucijama i medijima u Crnoj Gori da preuzmu svoj dio odgovornosti”, jasan je Abaz Beli Džafić.
Direktor istraživačke agencije Ipsos u Crnoj Gori Vladimir Raičević je prezentovao ključne nalaze istraživanja.
“Petina djece ima mobilni telefon, a roditelji ne pokazuju posebnu zabrinutost i to za njih nije ništa strašno. Zabrinjavajuće je i da svako peto dijete uzrasta 9-17 godina nije pročitalo nijednu knjigu van školskih zadataka u posljednjih godinu dana, kao ni 43 odsto njihovih roditelja”, naveo je Raičević.
Prezentovanju rezultata su prisustvovali i mladi reporteri kampanje Medijske pismenosti.
I SREDNJOŠKOLCI ZABRINUTI
“Roditelji, razmislite da li nam time što nam nećete uskratiti na primjer telefon uskraćujete nešto drugo, poput igre i stvarnih, a ne virtuelnih druženja i brojnih iskustava koji se dešavaju u ovom, realnom svijetu. Razumijemo da imate mnogo obaveza, ali ono što nas čini ljudima jeste kontakt očima i zagrljaj, nezamjenjivo vrijeme koje provedemo sa porodicom ili prijateljima”, kazao je osamnaestogodišnjak Matija Sekulić. I šesnaestogodinjakinja Milica Vujošević je zabrinuta.
“Znam da je promjena tehnologije dovela i do promjena u čitalačkim navikama, ali uprkos tekstovima koje izlistavamo i čitamo na internetu i portalima, neophodno je zadržati naviku čitanja knjiga, zato što ćemo jedino na taj način naučiti da kritički i dublje razmišljamo, kao i da se bogatije izražavamo”, napominje srednjoškolka.
Kada je u pitanju omiljeni TV sadržaj djece, oni su prvenstveno zabavnog i sportskog sadržaja, mlađa djeca (4-11 godina) najviše vole da gledaju dječji program, dok stariji uzrast (12-17) najviše prati filmove, sport i muziku.
Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1050 roditelja i 655 djece uzrasta 9-17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore. Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje medijske pismenosti “Birajmo šta gledamo”, koju je Agencija za elektronske medije pokrenula uz podršku UNICEF-a s ciljem podsticanja razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanja kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.
