Prof. dr Nebojša Vučinić, doskorašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava

Sve više žalbi na torturu, bojim se da ishod presuda neće biti povoljan za CG

Građani Crne Gore sve više se žale Sudu u Strazburu na torturu i nečovječno ponašenje, kaže za Portal Analitika prof. dr Nebojša Vučinić, doskorašnji sudija tog suda i dodaje da se boji da ishodi presuda neće biti povoljni za Crnu Goru.
Objavljeno: 13. 11. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A
Sve vise zalbi na torturu, bojim se da ishod presuda nece biti povoljan za CG
Foto: rtcg.me / Courtesy Photo / Jutarnji list

„Moram da istaknem da se pogoršava situacija kada je riječ o o pronalaženju i kažnjavaju odgovornih lica, najčešće službenika policija, za torturu i nečovječno ponašanje. U tom smislu, bojim se da postoji tendencija da postane sistemski problem jer se očekuje još sličnih ili težih slučajeva i na to mora da se obrati pažnja na unutrašnjem planu”, kazao je on.

Kako dodaje, Crna Gora je do sada presude Suda izvršavala veoma uredno i savjesno.

ANALITIKA: Profosore, za početak, da li je Crna Gora medju zemljama iz kojih stiže najviše predstavki Evropskom sudu za ljudska prava? To je ovdje često može čuti…

VUČINIĆ: U jednom momentu prije tri, četiri godine bili smo medju zemljama iz kojih je stizalo najviše prestavki u odnosu na broj stanovnika. Bili smo tu negdje na drugom, trećem mjestu. Medjutim ,ove godine je smo na nekom “normalnom nivou”, ali I dalje ima puno žalbi u odnosu na broj stanovnika. Najveći broj tih žalbi ide kod sudije pojedinca i proglašava se nedopustivim.

ANALITIKA: Zašto se najviše odbaciju žalbe?

VUČINIĆ: Jer nijesu ispunjene procesne pretpostavke. Ili se žale gradjani da su im ugrožena prava koja nijesu obuhvaćena Konvencijom o ljudskim pravima ili nijesu iscrpili sva domaća pravna sredstva ili je, što je često slučaj,  na prvi pogled se vidi da je žalba neosnovana i neutemeljena.

ANALITIKA: Kada je u pitanju Crna Gora, zašto se gradjani najviše žale?

VUČINIĆ: Mislim da je prije neki dan donijeta presuda koja se odnosi na povredu prava na privatni život, član8. jer državni organi nijesu preduzeli sve potrebne mjere da se zašti fizički integritet aplikanta od mentalno bolesnog lica. Bilo je, čini mi se 56 presuda i odluka, većina se odnosi na član 6., dužinu postupka, ali je očigledno da je u tom smislu napravljen napredak na unustrašnjem planu.

1211nebojsavucinic1

Žale se i na fer uslove, na jednakost procesno pravnih mogućnosti, u jednom slučaju smo imali i povredu pretpostavke nevinosti. Takodje, žale se i na povrijedjenu slobodu izražavanja a imali smo i nekoliko slučajeva u kojima se žale da je povrijedjen član 3. koji se odnosi na zabranu mučenja i torture. Ti slučajevi još nijesu završeni i bojim se da neće biti povoljnji za Crnu Goru. Moram da istaknem da se pogoršava situacija kada je riječ o o pronalaženju i kažnjavaju odgovornih lica, najčešće službenika policija, za torturu i nečovječno ponašanje. U tom smislu, bojim se da postiji tendencija da postane sistemski problem jer se očekuje još sličnih ili težih slučajeva i na to mora da se obrati pažnja na unutrašnjem planu.

ANALITIKA: Kakve su naknade koje dosu djuje Sud?

VUČINIĆ: Ljudi kada se žale očekuju visoke iznose. Domaći sudovi, medjutim, u mnogim situacijama daju veće nadoknade. Postoje odredjene tabele u kojima su predvidjene sume za svako od prava koje je prekršeno. Nije ,medjutim, ista situacija, ako je pravo prekšeno, u Velikoj Britaniji gdje je mnogo veći standard ili ,recimo, u Crnoj Gori. Za neko pravo ako je prekšeno u Crnoj Gori dobijate 50 odsto onoga što bi dobio gradjanin Velike Britanije.

ANALITIKA: Ima li razlike u visini naknade u odnosu na pravo koje je povrijedjeno? Recimo, ako je nekome povrijedjeno pravo na imovinu, da li je visina naknade ista kao u slučaju da mu je povrijedjeno pravo na slobodu izražavanja?

nebojsa-vucinjic

VUČINIĆ: Ima, sigurno. Sud veoma rijetko dosudjuje nadoknadu za materijalni štetu i izgubljenu dobit, ali to se kod prava na imovinu češće dešava nego kod ostalih prava. U takvim slučajevima u nekim državama, sud je dosudjivao i po nekoliko miliona eura.

Kada je riječ o Crnoj Gori, do sada je najveća nodoknada u slučaju Mijanović protiv Crne Gore , kada je jednom istaknutom inženjeru preduzeće  Radoje Dakić ostalo dužno za autorska i prava intelektualne svojine, Sud mu je dosudio oko 150.000 ili 200.000 eura, ne sjećam se baš tačno.

ANALITIKA: Neću vas pitati za slučaj KIPS, jer ste još uvijek uključeni u taj postupak. Da li se, medjutim, može desiti da Crna Gora u nekom slučaju ne izvrši presudu Evropskog suda i da se recimo pozove na ekonomske razloge?

VUČINIĆ: U nekim presudama Suda je već navedeno da se država ne može pozivati na tešku ekonomsku situaciju. Jednostavno, ako se radi o većim iznosima zastupnik države napravi program otplate u dijalogu sa Komitetom ministara koji nadgleda izvršenje presuda. Recimo, može da se postigne dogovor da se plati u ratama. Ako ne izvrši presudu, država rizikuje da bude suspendovana a onda i isključena iz članstva u Savjet Evrope. To bi dovelo do blokade evropskih integracija, jer je članstvo u SE prvi korak na tom širokom integracionim putu.

ANALITIKA: Da li Crna Gora do sada izvršavala presude?

VUČINIĆ: Izvršava i to veoma uredno i savjesno.

evropski-sud-za-ljudska-prava-u-strazburu

ANALITIKA: Što je sa slučajem Radoje Dakić? U javnosti se često čuje da bivši radnici ne mogu da namire nadoknadu koja im je dosudjena?

VUČINIĆ: Naknadu štete su dobili oni radnici koji su se žalili Sudu. Na osnovu te presude, domaći sudovi bi trebali da preduzmu odredjene mjere. Ukoliko to ne urade, ostali radnici će se žaliti i Sud će postupiti kao u slučaju prve presude. Mislim da je bolje da se taj sluačaj ne odugovlači i da se što prije riješi u skladu sa ovim presudama koje je Sud donio prije dvije, tri godine u odnosu na nekoliko radnika Radoja Dakića.

ANALITIKA: Da li crnogorske sudije znaju da primijene praksu Evropskog suda? I da li su obavezne?

VUČINIĆ: Ne samo sudije, nego sva fizička i pravna lica, državna uprava, adminsitracija, su dužna da poštuju standarde Evropskog suda. To nameće Ustav Crne Gore. Jer koncept ljudskih prava zadire u sve svere života i svi moramo da poštujemo ljudska prava. Koliko su naše sudije sposobne da primijene te dosta složene standarde je drugo pitanje. Rade se stalne obuke, stalna usavršavanja, tako da je situacija znatno bolja nego prije par godina. Naši sudovi su počeli- skromno, ali su počeli da primjenjuju standarde Evropskog suda.

Bilo je nekoliko slučajeva kada je Osnovni sud u Pogorici vrlo adekvatno primijenio standarde iz Konvencije u odnosu na slobodu izražavanja. Ipak, mora mnogo više da se radi, jer su presude sastavni dio unutrašnjeg prava i u interesu je i države i gradjana da se primjenjuju standardi.

ANALITIKA: Što ako je praksa Suda u suprotnosti sa domaćim zakonima?

VUČINIĆ: Ako se i desi situacija da su neke presude u suprotnosti sa pozitivnim zakonskim rješenjima, pravila medjunarodnog prava moraju imati prioritet. Ustav je tu jasan. Nakon nekih presuda, pojedine države su mijenjale propise i praksu.

1211nebojsavucinic3

ANALITIKA: Da li je bilo slučajeva da je nekome od crnogorsih advokata oduzeto pravo da zastupa stranke pred Evropskim sudom, kao u slučaju Srbije?

VUČINIĆ: Nije, koliko ja znam. Bilo je slučajeva da se advoktima iz Srbije i iz Italije zbog zloupotrebe izrekne mjera zabrane zastupanja.

ANALITIKA: Da li bi Vi iz ove perspevtive gradjanima Crne Gore, koji smatraju da im je povrijedjeno neko pravo, savjetovali da se žale Sudu u Strazburu? Ovo vas pitam iz razloga što postupci traju dugo, a nadoknade su često jako male?

VUČINIĆ: Jedna izreka kaže: kad idete kod doktora i na sud, ne znate kako ćete izaći i kada ćete izaći. Uvijek je to rizik. Lice koje se nalazi na teritoriji države ima pravo da tuži državu Sudu i to je najveći iskorak u medjunarodnom pravu.  Postupak je dug, ali sudi se državama, i zato je postupak složen. Da li se isplati ili ne isplati, to mora svaki gradjani da procijeni. Kao i da li mu se isplati da ide pred domaći sud. Ali ako je riječ o nekim važnim, elementranim vrijednostima kao što je pravo na život i tortura i mučenja, a za koja smatra da mu je povrijeđeno od strane države , nesumnjivo treba…

ANALITIKA: Iz kojih zemalja Sud dobija najviše stiže prestavki?

VUČINIĆ: To su takozvane “problematične države” i najveći broj prestavki je iz Rusije, Turske, Ukrajine, Italije, Rumunije, Poljske. Najmanje ih je iz Skandinavskih država i iz Njemačke, iz zemalja u kojima vlada vladavima prava. Njemačka, u odnosu na broj stanovnika ima veoma mali broj žalbi, što je i normalno imajući u vidu tradiciju vladavine prava i na Savezni Ustavni sud u Karlsrueu, na koji se i Sud u Strazburu često poziva u obrazloženju presuda.

ANALITIKA: Da li Rusija i Turska sprovode odluke Suda?

VUINIĆ: U posljednje vrijeme se pojaljuje kao problem, ne samo kad je u pitanju Rusija i Turska već i Azerbejdzan da se odluke Suda ne izvršavaju. Taj problem postoji i još kod nekih država, ali je kod ove tri države najdrastičniji. U tom smislu će morati nešto da se preduzme bilo ud strane tih država, bilo od strane SE.

Komentari: 1

tortura i necovjecno ponasanje

13. 11. 2018 - 11:39

dje ljudi nema no neobrazovani osioni balvani. Satresine ga stite a penale novcane placa narod .
Novi komentar