INTERVJU: Rada Radošević, agronom

Gaji se sve više krmnih biljaka, ali prinosi nisu zadovoljavajući

Proizvodnja kvalitetne stočne hrane nedovoljno je zastupljena u strukturi korištenja zemljišnih površina u Crnoj Gori.
Objavljeno: 13. 11. 2018 - 12:24 Promjenite veličinu teksta: A A A

Od krmnih biljaka najviše se uzgajaju višegodišnje djetelinsko-travne smjese, koje omogućavaju rentabilnu proizvodnju stočne hrane uz minimum truda i ulaganja, a potom leguminoze (mahunarke).

"Svake godine je primjetan porast gajenja krmnih biljaka, dijelom zahvaljujući podršci poljoprivrednim proizvođačima kroz regresiranje. Ali prosječni prinosi nažalost nisu još uvijek na zadovoljavajućem nivou", kazala je za Portal Analitika poljoprivredni inžinjer i šefica radnje "Kalia Pljevlja" Rada Radošević.

Većina sorti krmnog bilja nije pretjerano zahtjevna u pogledu zemljišta i agrotehničkih mjera.

dichondrarepensagroklubANALITIKA: Da li postojeća proizvodnja krmnih biljaka u Crnoj Gori zadovoljava potrebu za stočnom hranom na našem području?

RADOŠEVIĆ:  Proizvodnja kvalitetne stočne hrane nedovoljno je zastupljena u strukturi korištenja naših zemljišnih površina.

Na proizvodnju krmnog bilja za ishranu stoke utiču razni faktori kao što su nivo tehničke opremljenosti, primijenjena agrotehnika, znanje poljoprivrednih proizvođača, društvene mjere za stimulaciju proizvodnje stočne hrane kao što su regresi, povoljni krediti... Podrazumijeva se i stručna podrška institucija registrovanih za stručnu i naučnu djelatnost.

ANALITIKA: Koje su krmne biljke najzastupljenije na našem podneblju?

RADOŠEVIĆ: Krmne biljke se na osnovu plodova koji se dobijaju za proizvodnju stočne hrane svrstavaju u četiri grupe: vlataste trave, leguminoze (mahunarke), korjenasto-krtolaste biljke i ostale biljke za proizvodnju stočne hrane.

Da bi neke krmne biljke uspješno gajili, njihov izbor i način gajenja mora biti u skladu sa klimatskim uslovima. U Crnoj Gori se najčešće gaje sledeće krmne biljke:

Lucerka –je vodeća leguminoza čiji vijek trajanja je 4-6 godina. Ne voli kisjela zemljišta zbog čega se zasniva na zemljištima neutralne reakcije. Gaji se u plodoredu kao samostalna biljka poslije okopavina đubrenih stajnjakom ili posle strnih žita. Odlikuje se visokim prinosima i visokim sadržajem hranljivih materija. U zavisnosti od vremenskih uslova može se kositi 3-5 puta u toku godine. Najčešći način upotrebe lucerke je u obliku sijena.

Od višegodišnjih leguminoza tu su i crvena djetelina, smiljkita, ali se one koriste u manjoj mjeri.

facelijaagroklubFacelija je leguminozna jednogodišnja biljka, najčešće se koristi kao  pčelinja paša. Po hranljivoj vrijednosti u stočnoj ishrani je slična slabijim djetelinama. Njena posebno velika uloga, za koju se nedovoljno zna, jeste da ako se zaore u fazi precvjetavanja obogaćuje zemljište hranljivim materijama sa veoma značajnom akumulacijom azota, čime se umanjuje ili potpuno izbacuje upotreba mineralnih đubriva, što je posebno važno u organskoj proizvodnji.

Dihondra-je ukrasna višegodišnja leguminozna biljka koja veoma brzo formira zeleni tepih. Lako se gaji i održava zato što nema košenja. Spada u biljke toplih krajeva i ne podnosi niske temperature..

Stočna repa spada u korjenasto krtolaste krmne biljke. Za upotrebu u ishrani se koristi zelena masa u toku vegetacije a korijen se odlično skladišti i može se koristiti za ishranu stoke do proljeća. Uzgaja se kao sporedna biljka što ne umanjuje njen značaj jer sadrži veoma visok procenat hranljivih materija i ima veliki potencijal rodnosti.

 Višegodišnje krmne trave: Djetelinsko travne smjese omogućavaju uz veoma malo truda i ulaganja rentabilnu proizvodnju stočne hrane, a takođe se mogu kvalitetno iskoristiti neobrađene, a kvalitetne poljoprivredne površine. Na zasijanim površinama osnovne aktivnosti u korištenju od 4-5 godina, su košenje više puta u toku vegetacije i prihrana u proljeće neposredno prije kretanja vegetacije. Na zasijanim površinama popravljaju strukturu zemljišta a značajne su u okviru plodoreda. Najviše se upotrebljava kao sijeno i za ispašu stoke.

 U našem sistemu Vrtni centri Kalia postoje gotove travne smjese „Semenarna“, čime je proizvođačima značajno olakšan posao, u zavisnosti od namjene i tipa zemljišta.

sudanskatravapoljosferaSudanska trava-je još jedna krmna biljka koja se manje koristi. To je biljka toplih krajeva, karakteriše je brz porast, relativno mala ulaganja i otpornost na bolesti.

ANALITIKA: Da li farmerima preporučujete uzgajanje jednogodišnjih ili višegodišnjih krmnih biljaka, odnosno šta je isplativije?

RADOŠEVIĆ: Sijeno predstavlja konzervisanu kabastu hranu koja se dobija sušenjem pokošenih biljaka. Najkvalitetnije sijeno se dobija miješanjem leguminoza i višegodišnjih trava, odnosno zasijavanjem višegodišnjih djetelinko-travnih smjesa. Na taj način leguminoze obogaćuju sijeno proteinima, a trave predstavljaju izvor energije.

Proizvodnja višegodišnjih krmnih biljaka je sigurno zastupljenija, što nikako ne umanjuje značaj proizvodnje jednogodišnjih krmnih biljaka, u zavisnosti od potreba proizvođača.

ANALITIKA: Da li imate podatak koliko je hektara oranica pod krmnim biljkama?

RADOŠEVIĆ: Nemamo precizne podatke o površinama zemljišta pod krmnim biljkama, ali po podacima o prodaji iz našeg sistema najviše se uzgajaju višegodišnje djetelinsko-travne smjese, na oko 150-160ha i leguminoze na oko 100 ha.

Svake godine je primjetan porast gajenja krmnih biljaka, dijelom zahvaljujući podršci poljoprivrednim proizvođačima kroz regresiranje. Ali prosječni  prinosi nažalost nisu još uvijek na zadovoljavajućem nivou.

radaradosevicANALITIKA: Koliko se vrsta krmnih biljaka upotrebljava u ljudskoj ishrani?

RADOŠEVIĆ: Krmne biljke iz porodice vlatastih trava ( Poaceae) koriste se direktno za ishranu ljudi: pšenica, raž, ječam, kukuruz, zob.

Kukuruz se koristi za proizvodnju alkohola i šećera, ječam –u industriji piva, u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i drugih raznih proizvoda u prehrambenoj industriji.

ANALITIKA: Koliko je krmno bilje otporno na štetočine i koje su to štetočine, odnosno bolesti kojima su te vrste izložene?

RADOŠEVIĆ: Za zaštitu krmnih biljaka najefikasnija je integralna zaštita koja podrazumijeva primjenu agrotehničkih, hemijskih i bioloških mjera.

Korovi su veliki problem u proizvodnji krmnog bilja. Korovska flora se mijenja iz godine u godinu, a takođe i u okviru jedne proizvodne godine. Postoji veliki broj selektivnih herbicida za zaštitu, ali se prvo mora odrediti vrsta korova,vrijeme primjene, kao i karenca određenog sredstva za zaštitu. Zaštita protiv bolesti i štetočina takođe je limitirana momentom tretiranja, količini primijenjenog sredstva i karencom.

ANALITIKA: Da li preporučujete tretiranje oranica pod krmnim biljem i ukoliko preporučujete, koji su to preparati/prihrane...

RADOŠEVIĆ: Većina sorti krmnog bilja nije pretjerano zahtjevna u pogledu zemljišta i agrotehničkih mjera. U Vrtnim centrima Kalia postoji širok spektar formulacija mineralnih YARA đubriva.

Za startno đubrenje preporuka je Yara mineralno đubrivo formulacije 9-12-25, ili 7-20-28-(200-250) kg/ha, uz dodatak Plantela organik đubriva (400-800)kg/ha. Plantela organsko đubrivo je posebno značajno kao zamjena za stajnjake jer se tako obezbjeđuje primarna zaštita protiv korova zato što je sterilisano.

Za prihranu krmnih biljaka se koriste azotna đubriva Yara-23/7/7-oko 200 kg/ha.

Sjetvu treba obavljati u dobro pripremljeno zemljište sa kvalitetnim sertifikovanim sjemenom, u optimalnom roku i sa tačno propisanim normama sjetve.

Komentari: 0

Novi komentar