Radunović je na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, rekao da nacionalnog avio-prevoznika treba održati i naći model kako to uraditi.
“Ovo jesu teme koje bi trebalo upakovati u cjelosti i vidjeti šta uraditi dalje sa MA i koji je to model da kompanija ostane održiva. Ovu godinu smo odradili kako smo odradili i uspjeli da sačuvamo MA, ali na žalost ne i da riješimo definitivan problem kompanije”, kazao je Radunović.
MA je, kako je poručio, nešto što čeka Vladu i što će se morati dalje rješavati.
Odbor je danas razmatrao Predlog zakona o završnom računu budžeta za prošlu godinu sa izvještajem o reviziji tog dokumenta koju je uradila Državna revizorska institucija (DRI).
Konjević se posebno osvrnuo na izvještaj DRI o izdacima budžetskih rezervi, koji se odnose na potrošačke jedinice, između ostalog Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u iznosu od 6,59 miliona eura.
“To je raspoređeno na iznos od 2,29 miliona eura na ime dospjelog dugovanja koje MA ima prema banci, a koje je pokriveno državnom garancijom, kako ne bi došlo do njenog aktiviranja i iznos od 4,3 miliona eura na žiro račun MA”, naveo je Konjević dodajući da za tih 4,3 miliona ne postoji svrha uplate.
On je rekao da Vlada po pitanju MA nije izašla sa planom.
“Plan Vlade se svodi da je MA važan, a dok je on važan poreski dug za dvije godine raste sa 13 na 19 miliona eura, dok dug Aerodromima Crne Gore iznosi preko 25 miliona”, tvrdi Konjević.
Radunović je rekao da je tačno da je Vlada pokušala da pruži pomoć MA sa iznosom od 2,29 miliona sa nadom da oni to vrate.
MA je, kako je saopštio, do sada platio jednu ili dvije rate, dok kasnije nijesu uplaćivali te iznose.
Konjević je pitao predstavnike DRI da li su igdje u izvještaju registrovali pozajmice koje je eventualno budžet davao nekom pojedincu ili preduzeću.
Predsjednik Senata DRI Milan Dabović, kazao je da sistemskim zakonom o budžetu nije dozvoljeno da se fiskalni sistem bavi monetarnim aktivnostima koje predviđaju transakcije finansiranja u dijelu pozajmljivanja sredstava.
“Međutim, postoje pozajmice iz budžeta koje su vezane za program Ministarstva prosvjete i koje se odnose na studentske kredite. To je pozajmica koja je data pojedincima kao stimulans za školovanje”, kazao je Dabović.
Konjević je rekao da posjeduje dva dokumenta koja ukazuju da je Vlada davala pozajmice u prošloj godini.
“Jedan je izvještaj eksterne revizije za MA u kojem se jasno kaže da su pozajmljena sredstva u iznosu od 2,3 miliona eura, sa obavezom da se vrate u 24 jednake mjesečne rate”, kazao je Konjević.
Drugi dokument je, kako je objasnio, obavještenje od Tužilaštva, koje je dobio sa, kako je kazao, sličnom logikom da se ne radi o državnoj pomoći nego o pozajmici.
Dabović je, odgovarajući Konjeviću u vezi eventualnih pozajmica MA, kazao da postoji kvalifikacija u tom dijelu koja se odnosi na pomoć koja bi trebalo da bude vraćena.
“Ja navodim onako kako je napisano, a vi ste poslanik da sudite o tome”, rekao je Dabović i dodao da je DRI objelodanila onoliko koliko je mogla.
On je poručio da ako postoji dokument određene institucije koji se može tumačiti na dva načina, onda to treba pitati tu instituciju, a ne DRI.
“Mi smo objelodanili da je pomoć data u iznosu od 4,3 miliona eura”, dodao je Dabović.
Konjević je saopštio da je DRI, u tom slučaju, morala imati na uvid zaključke Vlade.
“U tim zaključcima vi biste vidjeli o čemu se radi. Jer ste vi to napisali, samo što poslije zareza ne dajete komentar”, poručio je Konjević i dodao da ne postoji obrazloženje za tih 4,3 miliona eura.
On smatra da je DRI, iz zaključka Vlade koji je morala imati na uvid, mogla vidjeti svrhu isplate, odnosno da li je u pitanju pozajmica ili bilo šta drugo.
“Zašto ja to moram da vidim iz izvještaja eksternog revizora MA, a ne iz izvještaja DRI. Imam političkog iskustva da umijem da posumnjam da nijeste htjeli da navedete šta je obrazloženje”, smatra Konjević.
DRI se u izvještaju bavila i poreskim završnim računom odnosno mjerama prinudne naplate.
U izvještaju navodi da je PU kod 372 poreska obveznika koji su obavili reprogram poreskih potraživanja, a kojima nije ukinuto rješenja o reprogramu, pokrenula postupak prinudne naplate dospjelih poreskih potraživanja.
Postupak prinudne naplate pokrenut je iz razloga što navedeni broj poreskih obveznika nije redovno izmirivao dospjele tekuće poreske obaveze.
“Da li je ovih 372 poreska obveznika podatak koji ste dobili od PU i da li ste detaljnije kontrolisali da li je bilo neselektivne primjene zakona”, pitao je Konjević.
On je rekao da su, prema najnovijim podacima PU, dva najveća poreska dužnika “Vektra Jakić” i Vektra Montenegro, koja su oba u reprogramu.
Konjević je dodao da u ključnih deset poreskih dužnika svaki građanin zna političku priipadnost njihovih vlasnika.
“Šaljemo ključno lošu poruku da najveći poreski dužnici i dalje ne plaćaju poreze, a da oni koji jedna preživljavaju moraju da plate poreze. To nije pošteno”, tvrdi Konjević.
Za Konjevića je sporno i povećanje rashoda za usluge kod Nacionalne turističke organizacije (NTO) sa planiranih 900 hiljada na 4,8 miliona eura.
On smatra da su nekoliko vrlo osjetljivih stvari rađenih tokom prošle godine izbjegnute da se navedu u izvještaju DRI.
Dabović tvrdi da je DRI u izvještaju navela da PU nije obračunala kamate i da nije postupila u skladu sa Zakonom o reprogramu poreskih potraživanja, odnosno pokrenula stečajeve.
On je poručio da je DRI svjesno radila svoj posao i da u izvještaju revizije barata samo sa podacima koji se odnose na presjek stanja 31. decembar prošle godine.
“Selektivna primjena zakona ne može da bude. Da bi pričali o selektivnosti primjene zakona mi moramo izanalizirati dosije svakog poreskog obveznika”, rekao je Dabović.
Radunović je kazao da selektivno sprovođenje poreske politike nije uslovljeno ničijom voljom, već ekonomskim okolnostima i pokušajima da se nađe rješenje za kompanije.
“Vrlo brzo ćemo morati da donesemo konačne odluke u vezi mnogih poreskih obveznika, da li imaju snage ili će ići u stečaj”, zaključio je Radunović.
