Hrapović je danas, na stručnom skupu “Stop antimikrobnoj rezistenciji”, kazao da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.
Kako je naveo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu od različitih infekcija, koje su otporne na medikamente, umire oko 700 hiljada ljudi.
„Savremeni svijet je izložen mnogim prijetnjama, a jedna od njih je i rezistencija bakterija na antibiotike“, dodao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, strateški ciljevi Vlade u oblasti rezistencije na antibiotike su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika.
Hrapović je kazao da je Ministarstvo zdravlja usvajanjem i primjenom odredbi Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2017-2021 pojačalo kontrolu primjene pozitivnih zakonskih propisa.Tim propisima, kako je objasnio, kontroliše se izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, i to već daje dobre rezultate.
„Zakon je jasan, antibiotik se može i smije izdati samo na ljekarski recept“, naglasio je Hrapović.
On je kazao da Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) Ministarstvu daje inpute za aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se rezistencija dovela pod kontrolu i počela suzbijati.
"Rezultati tih aktivnosti su već vidljivi, jer je značajno racionalizovana upotreba antibiotika. Od septembra 2016. do septembra prošle godine u Crnoj Gori je smanjena ukupna potrošnja antibiotika za 3,8 odsto“, precizirao je Hrapović.
Kako je dodao, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), od septembra 2016. do septembra ove godine smanjena je potrošnja rezervnih antibiotika za oko 30 odsto i ostvarena ušteta oko 200 hiljada EUR.
Hrapović je rekao da je od februara prošle do aprila ove godine evidentan porast broja pacijenata koji dobijaju preoperativnu antimikrobnu profilaksu sa 20 na 80 odsto.
„I dalje se mora raditi na kontroli rezistencije, ali ne samo zdravstveni sistem, već se tom problemu mora pristupiti multisektorski. Na njemu moraju da rade doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac“, poručio je Hrapović.
Kako je naveo, potrebna je dobra informiranost cijele populacije na čemu NIKRA intenzivno radi.
"Samo takvim pristupom i kontinuiranim sprovodjenjem navedenih aktivnosti možemo da učinimo da antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija“, rekao je Hrapović.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je multisektorska saradnja put napretka u borbi protiv antimikrobne rezistencije u svijetu.
Kako je navela, prema podacima SZO iz 2016. godine u svijetu umire oko 700 hiljada ljudi od različitih infekcija i taj broj raste.
Brajović je rekla da ne treba zanemariti ni finansijsku dimenziju tog problema, jer antimikrobna rezistencija košta ekonomije Evropske unije (EU) oko milijardu EUR.
Prema riječima Brajović, SZO je uputila apel vladama da promovišu i dosljedno primjenjuju princip jedinstvenog zdravlja.
„Očigledno je da su zdravlje čovjeka, životinja i životne sredine neraskidivi. Dvije iste klase antimikrobnih ljekova koriste se u humanoj medicini i veterini i lanac ishrane je nerijetko ruta transmisije oboljenja sa životinje na čovjeka“, navela je Brajović.
Kako je kazala, upotreba antimikroba u veterini radi stimulisanja rasta je široko rasprostranjena, pa su zbog toga veoma važne mjere i u sektoru veterine radi smanjivanja rezistencije mikroba.
Veliki broj država vjerovatno će zabraniti upotrebu antibiotika kao stimulator rasta životinja.
»Rezervni antibiotici, kao najdragocjeniji za zdravlje trebalo bi da se koriste samo kada je to nužno i neophodno je ulagati u bolju dostupnost vakcina i mjere higijene”, kazala je Brajović.
Značajan broj istih mikroba, kako je dodala, utiče na zdravlje čovjeka i životinja, bilo da se radi o virusima, gljivicama ili bakterijama.
Prema riječima Brajović, u odsustvu združene akcije, antimikrobna rezistencija biće učestaliji uzrok umiranja od kancera i biće odgovorna za deset miliona smrtnih slučajeva do 2050. godine.
„Mikrobi ne poznaju granice, političke kulturološke, geografske i političke“, rekla je Brajović.
Ona je kazala da su kreatori politika, koji su zaduženi za zdravlje, jednako odgovorni za ispravnu upotrebu antibiotika i kontrolu antimikrobne rezistencije.
„Multisektorska saradnja u oblastima javnog zdravlja, veterine, zdravlja biljaka predstavlja jedini put da očuvamo antibiotike i da kažemo stop antimikrobnoj rezistenciji”, zaključila je Brajović.
