Incidenti su obilježili i Prajd koji je te godine organizovan u Podgorici. Danas, pet godina i četiri prajda kasnije, očigledan je pomak – LGBTIQ zajednica, hrabrim neodustajanjem od svojih prava, bez obzira na brojne izazove s kojima su se suočavali, pa i povremenim brutalnim fizičkim nasiljem, uspjela je, zajedno sa nadležnim institucijama, da izbori koliko toliko bezbjednije okruženje i vidljive pomake u poštovanju njihovih prava.
U Podgorici će sjutra biti organizovan šesti Montenegro prajd. Ponovo s porukom koju i dalje mnogi ne razumiju - da žele da se u potpunosti osjećaju slobodno, bezbjedno i da žive bez straha, nasilja i diskriminacije.
Utisak je da je, za sada, jedina, donekle sigurna „luka“ za njih Podgorica, dok u ostalim gradovima - na jugu, u centralnoj regiji ili na sjeveru još nije moguće bezbjedno organizovati bilo kakvu šetnju kojom bi LGBTIQ osobe ukazale na probleme s kojima se suočavaju.
Rješenje
Analizirajući ambijent u našoj zemlji od prvog do sjutrašnjeg prajda, Danijel Kalezić iz „Kvir Montenegra“ kaže za Pobjedu da je, nažalost, nivo slobode koju LGBTIQ osobe polako osvajaju donekle dostignut u glavnom gradu, dok je ova zajednica u ostalim gradovima uglavnom nevidljiva.
- Iako sve više lezbejki, gejeva, biseksualnih i trans osoba živi svoje živote slobodno velika većina i dalje živi potpuno skriveno i u strahu. Tokom sljedećih godina očekujemo unapređenje i na tom polju... Nažalost, i dalje je realnost da je poštovanje prava na slobodu okupljanja moguće samo u Podgorici – kaže on, poručujući da sloboda mora biti moguća svuda, u svakom trenutku i na svakom mjestu.
I pomoćnica ministra za ljudska prava Blanka RadoševićMarović, koja se bavi ovom oblašću, ističe da su svjesni činjenice da nije isto biti LGBTIQ osoba u Podgorici, u primorskim opštinama ili u nekim drugim dijelovima Crne Gore.
- Stoga smo, blagovremeno, preduzeli korake ka stvaranju uslova za prihvatanje LGBTIQ osoba i poštovanje njihovih osnovnih ljudskih prava širom Crne Gore. Danas možemo reći da imamo potpisane sporazume o saradnji sa 19 lokalnih samouprava koji ih obavezuje na stvaranje uslova tolerancije, razumijevanja i saradnje po pitanju unapređenja položaja LGBTIQ osoba na lokalnom nivou – rekla je ona.
Najevidentniji napredak je, kaže ona, ostvaren u unapređenju normativnog okvira za zaštitu od nasilja i diskriminacije.
- Jedan od najvećih izazova je promjena društvene percepcije prema LGBTIQ osobama, koji je preduslov njihove pune društvene integracije i ostvarivanja prava u punom obimu. U pitanju je „generacijski posao“ koji zahtijeva punu posvećenost svih društvenih aktera, a prije svega obrazovnih ustanova i medija – rekla je ona.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
