U intervjuu za Pobjedu, savezni kancelar ističe i da je predvodnička uloga Crne Gore u ovom procesu neprikosnovena, i da se sa „ovim brzim ritmom“ pristupni cilj godine 2025. ne čini utopističkim.
POBJEDA: Koliko je 2025. godina realan datum za pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU? Da li Vi, kao kancelar Austrije i predsjedavajući Savjetom EU, podržavate sve glasniju ideju da EU treba da se reformiše unutar sebe, da bi nakon toga moglo biti riječi o proširenju?
KURC: EU perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana je mnogo bolja nego što je bila prije. Naročito je od početka ove godine nastala nova dinamika u našoj saradnji sa regionom. Samit za zemlje Zapadnog Balkana održan u maju u Sofiji, zaključci Savjeta o procesu proširenja u junu i Berlinski – proces samit u Londonu u julu, svi oni sadrže jasnu političku posvećenost EU ka proširenju. Moje najdublje ubjeđenje kao Austrijanca i Evropejca je da EU neće biti kompletirana sve dok i zemlje Zapadnog Balkana ne postanu članice EU.
POBJEDA: Da li bi, eventualno, odgađanje proširenja EU destimulisalo i političke elite i građane država Zapadnog Balkana?
KURC: Važno je da se države regiona skoncentrišu na neophodne reformske procese i na dobrosusjedske odnose koje treba nadalje nadograđivati. Ako se na tome bude radilo udruženim snagama, onda mi se perspektiva 2025. godine ne čini utopističkom.
Opširnije u Pobjedi
