- Pojedine medijsko-interesne grupe su u prethodnom periodu plasirale određene informacije sa namjerom da stvore ambijent u kojem će one ostvariti određene kratkoročne interese. Privatizacija u kojoj je učestvovala Atlas grupa bila je ispravna i legitimna. Nesređeni imovinski procesi, finansijska kriza, neusaglašenost lokalne i centralne administracije, birokratizam i namjere interesnih grupa onemogućavali su realizaciju tih projekata u prethodnom periodu. Vjerujemo da se sada stiču uslovi za to - kazao je Knežević odgovarajući na pitanje da li će naći rješenje za Meljine.
POBJEDA: Da li je ugroženo poslovanje Atlas banke? Koje je zahtjeve CBCG ispostavila i hoće li banka moći da ih ispoštuje?
KNEŽEVIĆ: Atlas banka je u proteklom periodu bila predmet redovnih sveobuhvatnih kontrola od strane regulatora, što je od strane naše banke prepoznato prvenstveno kao oblik veoma korisne saradnje. Iskustvo sa supervizorima Centralne banke bilo je veoma pozitivno jer su uvijek pokazivali visok nivo stručnosti i kooperativnosti. Likvidnost banke je stabilna jer i dnevni i dekadni pokazatelji prelaze propisani regulatorni nivo.
Najveći dio aktivnosti koje je banci propisala Centralna banka već je ispunjen. Banka će nastaviti sa jačanjem svojih poslovnih pokazatelja. Nastaviće sa jačanjem njenog adekvatnog kapitala, unapređenja kvaliteta plasmana, poboljšanja naplate potraživanja i jačanja tržišne pozicije.
POBJEDA: U toku su istrage protiv kompanija koje imaju račune sa Vašom bankom?
KNEŽEVIĆ: Apsolutno smo spremni da sarađujemo i pružimo stručnu pomoć oko utvrđivanja eventualnih nepravilnosti u poslovanju e-commerce klijenata banke, što i činimo. S obzirom da se radi o djelatnosti e-komerca, koja predstavlja trgovinu preko interneta, polazim od pretpostavke da materija tog biznisa nije poznata čak ni nadležnim i regulatornim organima, a da ne govorimo o tome koliko je nepoznata široj javnosti i svima koji nijesu aktivni učesnici tog biznisa. U pronalaženju rješenja za ovu i sličnu situaciju, uvijek je dobro oslanjati se na iskustva država koje su u ranijem periodu bile u fazi u kojoj je Crna Gora sada.
Generalno, smatramo da treba biti oprezan u tretmanu investitora jer postoji magućnost da se među krugovima ozbiljnih i zainteresovanih investitora za Crnu Goru stekne loša reputacija Crne Gore u smislu tretmana investitora, što bi moglo da proizvede loš marketing.
U tom kontekstu naš slučaj može biti presedan koji će poslati signal značajnim investitorima iz rastućeg tržišta kapitala koji traže novu finansijsku destinaciju na Zapadnom Balkanu.
Te investitore svi žele, tako da je konkurencija velika. Zato regulatorne institucije, CBCG, tužilaštvo, Ministarstvo finansija - moraju da rade na jačanju profesionalnih kapaciteta, adekvatno tehnološki obučenih za digitalnu ekonomiju.
U protivnom, neće imati šta da regulišu u toj oblasti, a to će puno da košta ekonomiju Crne Gore u vidu propuštene prilike i izgubljene dobiti. Već se polako ide u pravcu razumijevanja i poštovanja pravila i međunarodnih standarda, pa je Ministarstvo finansija poništilo odluku Poreske uprave da oporezuje klijente banke na ukupan obrt, umjesto na uslugu koju pružaju.
Nadam se da ćemo razumjeti da je digitalna ekonomija jedna od najbrže rastućih u svijetu i da globalni giganti iz ove oblasti značajne aspekte svojih poslovanja lociraju u zemlje sa atraktivnim ambijentom za poslovanje. Irska je uspjela da to iskoristi i od zemlje koja je prije osam godina bila na rubu bankrota sada ima najveću stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u EU. Pritom je uspjela da zaustavi trend odliva mozgova i povrati svoje mlade stručnjake, što je izazov sa kojim se suočava Crna Gora, kao i većina zemalja Zapadnog Balkana.
(opširnije u Pobjedi)
