U radu su učestvovali predstavnici oko 30 kompanija iz obje države, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Sekretarijata za razvojne projekte Crne Gore, te Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije zemlje domaćina. Forumu je prisustvovao crnogorski ambasador u BiH Milan Lakić.
Učesnici su predstavili sektore šumarstva i drvoprerade u obje zemlje, potencijale, trenutni nivo saradnje i mogućnosti za njeno unapređenje.
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović ocijenio je da su mogućnosti snaženja poslovnih veza u oblasti šumarstva i drvoprerade značajne, te da forum može dati novu dimenziju nastojanjima da međusobna privredna saradnja dostigne viši, kvalitetniji nivo.
Prema njegovim riječima, drvna industrija je grana privrede sa komparativnim prednostima, od kojih se ističu sirovinska baza, postojeća infrastruktura i tržište. Riječ je o jednoj od najstarijih industrijskih grana u našoj zemlji sa tradicijom dugom preko 130 godina.
- Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti i raznovrsnosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po stepenu šumovitosti od 1,11 hektara po stanovniku, Crna Gora, uz skandinavske, pripada najšumovitijim zemaljama u Evropi – rekao je Golubović.
Aktivno je oko 150 preduzeća iz ovog sektora koja zapošljavaju 2.000 oko radnika i većinom se bave preradom drveta u pilanama i proizvodnjom pločastog namještaja. Posljednjih godina najveći dio investicija u ovom sektoru odnosi se na izgradnju fabrika za proizvodnju peleta.
- Udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku je ispod 1%, pa povećanje prihoda iz ovog sektora mora biti jedan od prioriteta u narednom periodu. Postojeći proizvodni programi prerade drveta pretežno su usmjereni na izradu polufabrikata, proizvoda manje vrijednosti. U narednom periodu moramo raditi na povećanju broja preduzeća koja će svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivati na finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda. S tim u vezi, vjerujem da znanja i iskustva bosanskih privrednika mogu značajno doprijeniti da veliki potencijal crnogorskog šumarskog sektora dobije dodatnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor – rekao je Golubović.
Prema njegovim riječima, osnova budućeg razvoja drvne industrije mora da počiva na visokoj stopi investicija u podizanje tehničko-tehnološkog nivoa proizvodnje. Investiranjem u savremenu tehnologiju, odnosno u proizvodne linije sa modernom opremom, postiže se optimalno iskorišćavanje, podizanje konkurentnosti, smanjenje cijene koštanja proizvoda, te olašava izlazak na druga tržišta.
Potrebno je, dodaje, razraditi mjere za podsticanje proizvodnje po konkretnim sektorima, grupama proizvoda i tržištima, i to u svim fazama, od izrade biznis planova, programa poboljšanja kvaliteta, marketinga, edukacija do definisanja prioritetnih proizvoda.
Predsjednik je govorio i o nedostatku stručne radne snage, koji pogađa cio region. Privredna komora, kazao je on, doprinosi rješavanju tog problema aktivnim učešćem u reformi crnogorskog obrazovnog sistema na svim nivoima i njegovom usklađivanju sa potrebama tržišta rada, potencirajući neophodnost snažnijeg razvoja stručnog obrazovanja. Komora je, pojasnio je predsjednik, partner na projektu dualnog obrazovanja, u koji je ove školske godine uključeno ukupno 570 učenika iz 26 škola, koji znanja stiču kod 285 poslodavaca.
On je istakao da je Crna Gora lider evropskih integracija među državama regiona. Otvorila je 31 od ukupno 33 poglavlja, dok je privremeno zatvorila tri. Do kraja godine očekuje se otvaranje još jednog, nakon čega se očekuje dinamičnije zatvaranje poglavlja.
- Članstvo u EU Crnoj Gori omogućiće korišćenje strukturnih i kohezionih fondova, čija su sredstva znatno veća u odnosu na pretpristupne programe pomoći. Ukoliko se BiH partneri odluče da osnuju preduzeća u Crnoj Gori i pokrenu proizvodnju, imaće priliku da koriste ove povoljnosti– naveo je predsjednik Komore.
Golubović je zaključio konstatacijom da dobri međukomorski odnosi nijesu uvijek praćeni adekvatnim rezultatima na ekonomskom planu, te da forum predstavlja priliku za stvaranje novih poslovnih aranžmana, što mora biti prioritet u budućem periodu.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr Vjekoslav Vuković kazao je da je drvna industrija značajna grana privrede te države, da razvoj zasniva na korišćenju pretežno domaćih sirovinskih resursa, a tradicionalno je izvozno orijentisana. Organizovana je u okviru većeg broja malih i srednjih preduzeća u privatnom vlasništvu i jedina je grana privrede Bosne i Hercegovine koja već duži niz godina ostvaruje suficit u međunarodnoj razmjeni.
- S obzirom na raspoložive prirodne potencijale realno je očekivati povećanje proizvodnje i izvoza drvne industrije Bosne i Hercegovine. Zaista smo ponosni na naše proizvođače, za koje slobodno mogu reći da su lideri u regionu kada govorimo o finalnom proizvodu. Dokaz tome su i uspješni nastupi na najjačim međunarodnim sajmovima na kojima osvajaju prestižne nagrade ali i sklapaju značajne poslovne ugovore – naglasio je Vuković.
Dodao je da su na sajmu u Kelnu nastupalo osam kompanija u organizaciji Komore i ostvarilo preko 230 kontakata sa partnerima iz ukupno 48 zemalja, najviše Evrope.
- Posebno primjećujemo rast interesa za naš namještaj u nordijskim zemljama, gdje prednjači Danska. Takođe, značajan je broj posjetitelja iz prekomorskih zemalja (Sjeverna Afrika, Bliski Istok, Azija). Primili smo zahtjeve za ponudama čija vrijednost se procjenjuje na preko 600.000 eura, te narudžbe u vrijednosti oko 20.000 eura – kazao je on.
Naveo je da u robnoj razmjeni proizvoda ovog sektora između Crne Gore i BiH najviše učestvuju drveni namještaj i dijelovi, građevinska stolarija, montažne kuće, rezana građa, ploče...
- Podaci o razmjeni proizvoda drvne industrije pokazuju da je ona bila na dosta niskom nivou i trebalo bi je unaprijediti, te je današnji susret svakako odlična prilika da napravimo iskorak u tom pravcu. Bitno je istaći da između Crne Gore i Bosne i Hercegovine nema nerješenih pitanja, niti barijera u poslovanju kompanija ali je svakako najveća prepreka unapređenju međusobne saradnje loša povezanost naših zemalja usled loše cestovne infrastrukture, kao i nepostojanje direktne avio linije između Podgorice i Sarajeva – zaključio je Vuković.
Dejan Medojević, sekretar za razvojne projekte u Vladi Crne Gore, prezentovao programe podsticanja razvoja biznisa za 2018. godinu za koje su privrednici Bosne i Hercegovine iskazali interesovanje.
On je pojasnio da Ministarstvo ekonomije realizuje programe podsticanja razvoja biznisa kroz finansijsku i nefinansijsku podršku mikro, malim i srednjim preduzećima i preduzetnicima. Finansijska podrška je obezbjeđena kroz direktne subvencije, refundaciju uloženih sredstava u realizaciju projekata i poreska oslobađanja, a nefinansijska kroz izradu projektne dokumentacije, pripremu biznis planova, konsultantske usluge i ekspertsku podršku za pripremu aplikacija za pojedinačne programe.
- Sredstva za podsticanje direktnih investicija dodjeljuju se u iznosu od 3.000 do 10.000 eura po novozaposlenom ili zadržanom zaposlenom licu. Za kapitalne investicije veće od 10 miliona eura kojima se obezbjeđuje otvaranje radnih mjesta za najmanje 70 novozaposlenih lica, sredstva za podsticanje investicija mogu biti dodijeljena u visini do 17% od ukupne vrijednosti investicije– naveo je Medojević predstavljajući Uredbu o podsticanju direktnih investicija.
Prema njegovim riječima, visina sredstava za podsticanje investicija, koja mogu biti dodijeljena velikim privrednim društvima, ne može biti veća od 50% ukupne vrijednosti ulaganja u investicioni projekat, odnosno od 60% ukupne vrijednosti ulaganja u investicioni projekat za srednja privredna društva i od 70% ukupne vrijednosti ulaganja u investicioni projekat za mala i mikro privredna društva.
Među investicionim projektima čiju realizaciju, u skladu sa zaključenim ugovorima o korišćenju sredstava za podsticanje direktnih investicija, prati ovaj Sekretarijat, jedan je iz drvne industrije. Riječ je o izgradnji i opremanju pilane na Žabljaku u vrijednosti oko tri miliona eura, koja otvoriti 36 novih radnih mjesta.
- Očekuje se da sljedeći Javni oglas za učešće u postupku dodjele sredstava za podsticanje direktnih investicija bude objavljen u decembru 2018. godine. Uredbu o podsticanju direktnih investicija, obrazac Prijave, kao i ostala prateća dokumentacija nalazi se na internet stranici Sekretarijata za razvojne projekte http://www.srp.gov.me – kazao je Medojević.
Predstavnik Sekretarijata je prezentovao i programe razvoja biznis zona, podsticanja razvoja klastera, povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja, podrške za modernizaciju prerađivačke industrije, razvoj preduzetništva i izradu strateških planova razvoja jedinica lokalne samouprave, te unapređenja inovativnosti i mentoringa u malim i srednjim preduzećima.
Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore ocijenio je da je trenutno veoma povoljno stanje u šumarskom i drvoprerađivačkom sektoru jer svaki proizvod iz šumarstva, a i prerade, ima mogućnost valorizacije na tržištu.
On je naveo da je u Crnoj Gori, posljednjih desetak godina, na najvećem dijelu površine pod šumom važio koncesioni način njenog korišćenja. U tom periodu pokazale su se određene slabosti tako da je Vlada Crne Gore krajem 2017. godine odlučila da se uradi reorganizacija koncepta gazdovanja šumama kojim će se odvojiti poslovi upravljanja od poslova gazdovanja šumama.
Koncept će biti predstavljen krajem mjeseca i predviđa da Uprava za šume voditi brigu o planiranju i kontroli, a DOO čiji će osnivač biti država gazdovaće šumama i obavljati stručne poslove na projektovanju, doznaci, sječi, prodaji, prijemu i otpremi.
Marinko Bošnjak zahvalio se crnogorskim privrednicima što su došli u velikom broju, i to baš u pravo vrijeme, kada drvni sektor u Bosni i Hercegovini bilježi rast svih parametara, pogotovo izvoza.
- Zadatak Federalnog ministarstva je da stvori povoljan ambijent u kome privreda može da radi. Sa tim ciljem je ove godine usvojena Strategija razvoja drvne industrije. Riječ je o jednom od najznačajnijih izvoznih potencijala koje ima BiH, jedinom sektoru koji u spoljnotrgovinskoj razmijeni ostvaruje suficit– rekao je Bošnjak.
Prema njegovim riječima, stari kapaciteti drvne industrije BiH se obnavljaju, a privatizacija nije do kraja završena, pa tu vidi prostora za eventualna crnogorska ulaganja.
O šumarstvu i drvnoj industriji u Crnoj Gori govorio je i resorni sekretar u Privrednoj komori Goran Popović. On je naveo da šume, prema podacima Nacionalne inveture, zauzimaju 800 hiljada hektara, odnosno 57,64% ukupne površine Crne Gore. Registrovano je 78 vrsta drveća - 67 lišćarskih i 13 četinarskih. Visoko ekonomske šume pokrivaju 51,4% ukupne površine. Ukupne drvne zalihe u šumama se procjenjuju na 114 miliona m³. Dozvoljeni godišnji mogući obim sječa iznosi oko 800.000 m3 bruto drvne mase, od čega 650.000 m3 u državnim i 150.000 m3 u privatnim šumama.
Popović je kazao da u svim oblastima drvne industrije došlo do ulaganja privatnog kapitala kroz investiranje u mala i srednja preduzeća i konkretne proizvodne programe. U drvnoj industriji aktivno je oko 150 preduzeća, koja se dominantno bave preradom drveta u pilanama i proizvodnjom uglavnom pločastog namještaja.
- Najveći dio investiranja u posljednjih nekoliko godina je u fabrike za proizvodnju peleta. Pelet se proizvodi u preduzećima „Biotel” Andrijevica, „Pelengić trade” Bijelo Polje, „Vektra Jakić” Pljevlja, „Arda pelet” Gusinje, „BekomCo” Bioče, „Lim” Bijelo Polje, „Vučje” Nikšić, a do kraja godine očekuje se puštanje u rad peletare u preduzeću „Jasen” Pljevlja – rekao je Popović.
Govoreći o crnogorskoj strukturi izvoza proizvoda od drveta, sekretar je naveo da dominantno učešće imaju proizvodi sa niskim stepenom finalizacije, a glavni partneri u razmjeni su zemlje regiona.
- Crna Gora ima pozitivan spoljnotrgovinski bilans sa samo tri zemlje i to Kosovom, Albanijom i Italijom, pri čemu je potrebno napomenuti da u strukturi izvoza u Italiju dominiraju rezana građa bukve, elementi. Kada su u pitanju ostale zemlje sa kojima Crna Gora ostvaruje značajniju razmenu drvnih proizvoda bilans je negativan. To je posebno izraženo u razmjeni sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Slovenijom i Kinom – rekao je Popović.
Na poslovnom forumu govorila je i Selma Bašagić, sekretarka Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Tokom bilateralnih sastanaka koji su uslijedili, predstavnici crnogorskih i bosanskohercegovačkih kompanija su razgovarali o mogućnostima uspostavljanja saradnje u obostranom interesu.
Razgovor sa suvlasnikom Hifa-Oil
Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović se tokom posjete Bosni i Hercegovini sastao sa suvlasnikom kompanije Hifa-Oil iz Tešnja Izudinom Ahmetlićem i razgovarao o mogućnostima saradnje. Sastanak je organizovan na inicijativu kompanije domaćina, uz podršku Ambasade Crne Gore u Sarajevu.
Hifa-Oil je jedan od najznačajnijih distributera naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o kompaniji koja od 2002. godine kontinuirano raste i danas pokriva preko 20% tržišta te države. Tokom 2017. tržištu je isporučila 300.000 hiljada tona derivata od čega 85.000 tona zemljama Evropske unije poput Austrije, Slovenije, Hrvatske, kao i Balkana. Razvila je partnerstvo sa oko 200 kompanija iz ove branše.
Direktor kompanije Ahmetlić upoznao je Golubovića da će Hifa uskoro otvoriti benzinsku pumpu u Podgorici, što će biti prvi objekat Hifa-Oila van Bosne i Hercegovine.
Kao istaknuti privrednik Tešnja, Ahmetlić je sa predsjednikom Golubovićem razmatrao mogućnost učešća crnogorske privredne delegacije na poslovnom forumu tokom 15. Sajma privrede koji će naredne godine održati na oko 13.000 kvadrata izložbenog prostora u tom gradu. Manifestaciju će pratiti panel-diskusije, tematska predavanja, prezentacije, B2B sastanci u cilju poslovnog povezivanja, razmjene iskustava, informacija i dobrih praksi.
U razgovorima su učestvovali i crnogorski ambasador Milan Lakić, te predsjednik Udruženja privrednika „Biznis centar“ Jelah-Tešanj Senad Brka.
