Zasjedanje je bilo posvećeno realizaciji aktivnosti na polju sprječavanja i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a u toku trajanja globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Predsjednik Skupštine je naveo kako „borba protiv nasilja uvijek mora biti postavljena u širi kontekst i podrazumijevati osnaživanje žena svih uzrasta, poboljšanje njihovog ekonomskog položaja, kao i povećanje njihovog učešća u politici u svim društvenim sferama“.
„Naše društvo sazrijeva i shvata da žene, koje čine više od polovine stanovništva Crne Gore, imaju pravo i potrebu da učestvuju u političkim procesima koji utiču na njihove, živote njihovih porodica i, u krajnjem, na cjelokupno društvo“, istakao je Brajović.
On je kazao da podržava zahtjev predstavnica Ženske političke mreže, koju čine političarke iz 16 partija u Crnoj Gori, da na listama bude minimum 40 odsto žena, uz raspored koji podrazumijeva da se u svakoj grupi od tri kandidata nađe najmanje jedna žena.
„I kroz ovu mrežu, ali i druge primjere umrežavanja kroz istoriju, žene su pokazale da su u kriznim i izazovnim periodima u stanju da vode dijalog i kreiraju politike i akcije neophodne za rješavanje najaktuelnijih problema u društvu, kakvo nasilje nad ženama i u porodici jeste, naglasio je Brajović.
Nasilje, kako je kazao, ne smije biti pojava na koju se žmuri i ćuti, a svaka žena u Crnoj Gori ima pravo na život bez straha i nasilja: „Na to nas obavezuju ne samo zakoni, konvencije i pravila, već naša svijest, savjest i naše opredjeljenje da svakodnevno gradimo društvo u kojem će svi živjeti bezbjedno, dostojanstveno, uživati jednaka prava, uslove i šanse“.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak ocijenila je da je u Crnoj Gori još uvijek visok prag tolerancije na nasilje nad ženama.
„Alarmantan je podatak iz nedavnog istraživanja da svaka četvrta osoba u Crnoj Gori, koja je učestvovala u anketi, nalazi opravdanje za nasilje. To je alarmantan podatak, baš kao što je alarmantan i podatak da četiri od deset žena u Crnoj Gori trpe neki oblik nasilja“, kazala je Drobnjak.
Nasilje, kako je istakla, ne smije da se toleriše, nego mora da se sankcioniše: „Međunarodne kampanje govore o tome da i poslanice često, u okviru parlamenata na globalnom nivou, trpe neki oblik nasilja. O svemu tome treba govoriti. Jer, kad progovorimo, onda smo i bliže rješenju“.
Na otvaranju su govorili i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković i izvjestiteljka GREVIO Komiteta za Crnu Goru Marceline Naudi.
U radu sjednice učestvovali su predstavnici parlamentarnih i vladinih mehanizama za pitanje rodne ravnopravnosti, te članice ženskih asocijacija parlamentarnih partija i ostalih segmenata civilnog društva.
Na pitanja sindikalnih aktivista, predstavnika civilnog sektora, parlamentarnih političkih partija, odgovarali su ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, državna sekretarka Ministarstva rada i socijalnog staranja Vukica Jelić i direktorica Direktorata za pravosuđe Ministarstva pravde Marijana Laković.
