Dvije godine Vlade premijera Markovića

NATO, razgraničenje sa Kosovom, pogoršanje odnosa sa Srbijom i rast ekonomije

Dvije godine rada kabineta Duška Markovića obilježilo je članstvo u NATO, što je nesumnjivo događaj, čiji značaj ne može biti zasijenjen ni do kraja mandata. U drugoj godini mandata došlo je do razgraničenja sa Kosovom, i do pogoršanja odnosa sa Srbijom. Makroekonomija dobro napreduje i Vlada je počela da smanjuje javnu potrošnju otpuštanjem državnih službenika i ukidanjem ranog penzionisanja...
Objavljeno: 27. 11. 2018 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Markovićeva vlada, ipak, nije dominantno zaslužna za učlanjenje Crne Gore u Sjevernoatlansku alijansu, jer se radi se o kontinuitetu politike vladajuće koalicije, koja je rezultirala članstvom potvrdjenom u parlamentu. Učlanjenju u NATO se protivio jedan dio javnosti, koji je tražio da se odluka donese ne rafendumu.

Dva mjeseca nakon pristupanja NATO-u u Podgorici održan je najveći politički samit na visokom nivou: sastanak Američko-jadranske povelje, uz učešće potpredsjednika SAD-a Majka Pensa i šefova država i vlada svih članica i posmatrača te povelje. Crna Gora koristi osjeća i kroz povećanje stranih direktnih investicija iz zemalja članica NATO za više nego duplo,

0908majkpensOtvoreno sedam pregovaračkih poglavlja: Za vrijeme dvije godine Markovićeve Vlade, kada je riječ o evropskim integracijama, otvoreno je sedam pregovaračkih poglavlja, što je ukupno 31 otvoreno poglavlje i tri privremeno zatvorena. Takođe, privremeno je zatvoreno i poglavlje 30 - Vanjski odnosi što, kako navode u Vladi, ,,predstavlja ulazak u novu etapu pregovaračkog procesa - privremeno zatvaranje poglavlja sa zadatim početnim mjerilima“.

Stručnjaci za evropske integracije kažu, medjutim, da je u procesu evropskih integracija ključno ne koliko je otvoreno već koliko je poglavlja zatvoreno.

EU je u dokumentima, koje je usvojila konstatuje, napredak u ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije i kriminala ali i naglašava da je i dalje od suštinskog značaja za ukupnu dinamiku pregovaračkog procesa da reforma sistema vladavine prava proizvede konkretnije rezultate na terenu.

Vlada je prije dvije godine formirana u ipak u sjenci, kako ga Tužlaštvo kvalifikuje - pokušaja terorizma, za što se vodi sudski postupak pred TV kamerama, što je dovelo do bojkota parlamenta od strane opozicije.

opozicijaPovratak dijela opozicije u parlament: Drugu godinu mandata Vlade obilježio je povratak dijela opozicije, prvenstveno DF-a u skupštinske klupe, ali to teško da je zasluga Vlade, već prije svega procjene da bojkotom gube glasove i da im je politički potreban povratak u parlament imajući u vidu da se protiv čelnika tog saveza vode sudski postupci za pokušaj terorizma i za pranje novca.

Bojkot su nastavile Demokrate i URA koje ne učestvuju ni u radu Odbora za izborno zakonodavstvo, čime su se direktno konfrontirale sa EU koja je više puta sa različitih adresa ponovila da je dijalog moguć samo u parlamentu.

DPS široke ruke prema koalicionim partnerima: Prilikom formiranja Vlade, kako nijesu imali potrebnu većinu, premijer Marković i DPS su bili široke ruke prema koalicionim partnerima. Više se ne mogu pobrojati funkcije koje su pripalemanjinskim partijama posebno Bošnjačkoj stranci, često na uštrb kvaliteta, jer su anonimni aktivisti i neiskusni službenici postali direktori dijela ključnih institucija u Crnoj Gori.

Takva praksa nastavljena je i u drugoj godini mandata. Dok sa jedne strane vlada sprovodi optimizaciju, sa druge strane smišljaju nova radna mjesta za podobne kadrove i koalicioni mir. Dobri poznavaoci prilika unutar DPS-a kažu i da je Marković na svim važnim mjestima postavio sebi lojalne kadrove, te u tom smislu treba tumačiti povratak Veselina Veljovića na čelo Uprave policije.

Policija godinama je uspijeva da stane na put sukobu "kavačana" i "škaljaraca", koji je zbog kradje oko 300 kilograma droge, do sada odnio oko 30 života a stradale su i najmanje četiri nevine žrtve. U ratu kriminalnih klanova se ne preza ni od čega, a često se medjusobno ubijaju u sred bijela dana naočigled brojnih gradjana. Iz Vlade, ipak, tvrde da bezbjednost nije ugrožena a stručnjaci upozoravaju da je neophodna šira medjunarona akcija, jer se sukob prelio i na druge zemlje, posebno Srbiju, koja je pojedinim "bezbjedonosno interesantnim" osobama zabranila ulazak.

kosovo-parlamentRazgraničenje sa Kosovom: U spoljnopolitičkom smislu, posebno je značajano potpisivanje Sporazuma o razgraničenju sa Kosovom, pri čemu se Crna Gora pamentno držala po strani dok su trajala trvenja na unutrašnjem planu u toj državi.

 Na kraju se ispostavilo da nikakva korekcija granica nije dogovorena i da će Radna komisija raditi na razmjeni teritorija ako to bude u interesu lokalnog stanovništva najviše u dužini 50 do 100 metara, s tim da na kraju razmjena bude metar za metar.

Kada je riječ o Kosovu, Crna Gora se čvrtsto drži svog kursa, tako da je prije neki dan glasala za članstvo te države u Interpol, što je ponovo naljutilo zvanični Beograd.

Pogoršani odnosi sa Srbijom: Sa druge strane, u drugoj godini mandata Vlade, značajno su zahladnjeli odnosi sa Srbijom. Analitičari ocjenjuju da tome nije „kumovala“ Crna Gora i da je to posljedica unutrašnjih stvari u toj državi, posebno u kontekstu pregovora o statusu Kosova, te da se kriza preliva i na odnose sa Crnom Gorom.

irinej-pgKulminacija u odnosima dvije države je svakako bila nakon posjete patrijaha SPC Irineja koji je izjavio da je položaj Srba u Crnoj Gori gori nego za vrijeme NDH. Patijah se oglušio na zahtjeve da se izvini i naknadno rekao da je srećan ako je njegova izjava doprimijela da se više govori o položaj Srba u Crnoj Gori.

Izjava Irineja, ali i posljednje akcije Srpske pravoslavne crkve, poput betoniranja limene crkve na Rumiji se dovode u vezu sa najavljenjim donošenjem zakona o vjerskim zajednicama, kojim bi trebalo da se uredi položaj crkve u Crnoj Gori. Premijer Duško Marković i mitropolit Amfilohije su razmijenili prilično oštra pisma, ali za sada je ostalo na tome...

Druga godinama mandata premijera Duška Markovića prolazi i u „aktiviranju“ identitetsih pitanja i viševjekovnih podjela za što nije, istina, prvenstveno odgovorna Vlada već datumi, odnosno stogodišnjica obilježavanja Podgoričke skupštine. Iz Vlade je saopšteno da neće dozvoliti proslavu dana kada je nestala Crna Gora i pojedine opštine su zabranile održavanja proslave u opštinskim institucijama.

U opštinama gdje je na vlasti opozicija su ipak održane razne vrste svečanosti , pa se tako u Budvi  sa skupa pozivalo na oslobodenje srpskog mora i srpske Crne Gore. Doduše, bez Matije Bećkovića, Čedomira Antića i ostalih kojima jeste (nije) zabranjen ulazak u Crnu Goru, ali u eri tehničkih dostignuća nije potrebno biti na licu mjesta kako bi se poslala „poruka“.

Značajan rast ekonomije: Mimo svih očekivanja, Vlada premijera Markovića je u prvoj polovini mandata ostvarila zapažene ekonomske rezultate, naročito na makroekonomskom nivou.

0609vladasjednicaZahvaljujući rigoroznim mjerama štednje, stabilizovane su javne finansije, a stopa rasta ekonomije od 4,7 odsto  u 2017. godini zadržana je i u ovoj godini, tako da je u prvom polugođu ove godine iznosila  4,8%, što je među najboljim rezultatima u regionu i u Evropi. Prema najpesimističnijim procjenama, stopa rasta BDP-a u ovoj godini ne može biti manja od 4,1%.

Rast ekonomije je rezultanta prije svega realizacije krupnih infrastrukturnih projekata - autoputa, turističkih kompleksa na primorju ali i finansijski vrlo dobre turističke sezone, jer se očekuje da će prihodi premašiti milijardu eura.

Utisak o odličnoj turističkoj sezoni neće finansijski pokvariti pad  broja gostiju u privatnom smještaju koji je bio evidentan u špicu turističke sezone, ali treba da zabrine i Vladu i turističke poslenike.

Nepopularna penziona reforma i otpuštanje činovnika: Vlada je u drugoj godini mandata povukla i jako nepopularne reformske  poteze: pokrenula je još jednu promjenu  penzijskog sistema i počela kampanju otpuštanja viškova činovnika u javnom sektoru.

penzioneriok-1Zbog stomilionskog deficita Fonda PIO, Vlada je promijenila Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, shodno kome je praktično ukinula prijevremeno penzionisanje i postavila jako visoku starosnu granicu za penzionisanje žena – čak 64 godine.

Muškarci će ići u penziiju sa 66 godina, a pripadnici bezbjednosnih službi i vatrogasaca sa 61 godinu života i 40 godina radnog staža u kome je uračunat i beneficirani radni staž. Sindikati su prvobitno bili protiv, čak prijetili štrajkovima, ali se sve završilo dogovorom.

Kao ni jedna u posljednih 30 godina, opštinske i državne vlasti su samo u julu i avgustu otpustili 339 službenika, i to 96 zaposlenih na centralnom nivou i 243 opštinara, dok je 424 činovnika izrazilo interesovanje za sporazumni prestanak radnog odnosa.

Otpuštanje radnika u javnom sektoru nije naišao na veliki odjek u javnosti, kakva je inače praksa na Zapadu, i tek je poneki medij detaljno izvještavao javnost o tom važnom potezu Vlade.

Poreska, inspekcijska i carinska služba na visini zadatka: Premijer Marković je nastavio praksu redovnih sastanaka sa čelnim ljudima poreske, carinske i inspekcijske službe. Rezultat nije izostao.

Na dan 16. novembra, prema zvaničnim podacima, naplaćeno je 170 miliona eura budžetskih prihoda  više nego u istom periodu prethodne godine.

Vlada premijera Markovića je smanjila nezaposlenost. Trenutna nezaposlenost je, kako je Marković lično saopštio u petak,  na nivou 14,4 %, "a u decembru 2017. je bila preko 21%". Vlada nije objasnila razloge zbog čega je došlo do smanjenja nezaposlenosti.

Od negativnih trendova treba izdvojiti nazadovanje naše zemlje na Doing Business listi, ali to se više tumači napretkom ostalih zemalja.

autoputglProblemi sa gradnjom autoputa: Pojavili su se i problemi oko autoputa čija će izgradnja kasniti do godinu, prije svega zbog graditeljski jako loše 2016. godine, kada je vrijednost radova iznosila svega devet miliona eura, ali za to ne snosi krivicu ova Vlada već početno nesnalaženje kineskih graditelja.

Da li je i u kojoj mjeri rijeka Tara devastirana tokom gradnje autoputa reći će nam UNESCO u svom izvještaju, pošto u Crmoj Gori ima veoma različitih mišljenja o toj temi.

Stagnacija plata i penzija:  Tokom dvogodišnjeg mandata Vlada, uprskos rastu BDP-a, nije uspjela da podigne standard stanovništva. Čak naprotiv, utisak je da je standard počeo da blago pada jer su plate i penzije ostale na istom nivou, a PDV je povećan za dva odsto.

Tako je Centralna banka u Godišnjem izvještaju saopštila da  su realne zarade (uračunata inflacija) u 2017. bile blago manje u odnosu na 2016. godinu za 0,1%, ali su i dalje ispod nivoa iz 2010. godine kada su bile na maksimumu...

Drugu godinu rada Vlade obilježilo je i donošenje izmjena zakona o eksproprijaciji, kojima  je predviđeno da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična. Iz Vlade tvrde da se time samo ispravljaju nedostaci koji su uočeni u dosadašnjoj primjeni, dok opozicija ocjenjuje  da se radi o otimačini kako bi se omogućilo investitorima da grade hidroelektrane, ali i infrastrukturu za velike projekte na obali od Buljarice do Valdanosa. 

Prve pukotine u vladajućoj koaliciji su se pojavile oko plana Vlade da izda Aerodrome Crne Gore po koncesionom modelu, a da li će doći do ozbiljnih mimoilaženja DPS-a i SD-a znaće se naredne godine.

 

Komentari: 3

Gratis

27. 11. 2018 - 06:44

Kakvo pogoršanje odnosa sa Srbijom.. vi se sad šalite.. Izjava nekog nebitnog ministra nije pogorsanje odnosa, ako svi vidimo da se naši predsjednici Đukanović i Vučić slazu kao dva oka u glavi
"RAST EKONOMIJE"

27. 11. 2018 - 14:13

A još uvijek postoji krizni porez na plate uveden prije nekolike godine. Plate zamrznute i stalni pritisak na snizavanje i otpuštanje radnika. Jedina zemlja na Balkanu sa stagnaciom i više nego jadnom infrastrukturom. Pa i Kosovo i Republika Srpska imaju autoputeve, samo mi -ni jednog metra, ni jedne otvorene nove fabrike koja bi zaposlila 50 ljudi i to u poslednjih 20 godina. Dno, dna. Koji rast ekonomije.
Vasojevic

27. 11. 2018 - 15:36

Pazite sta je Markovic rekao" Crna Gora ulaskom u Nato postaje globalni igrac" hahshaha..E pa bas ce Crnu Goru neko nesto i da pita..Ne pita se ni Njemacka i vece sile a ne da je Crna Gora toliko globalna..Smesno.
Novi komentar