Poljoprivreda za početnike

Zašto je važno zimsko prskanje voćaka

Portal Analitika u saradnji s ekspertima vrtnog centra „Kalia“ iz oblasti agronomije, hortikulture i pejzažne arhitekture, donosi savjete – prije svega početnicima i hobistima, ali i iskusnijim poljoprivrednim proizvođačima – kako da uzgajaju biljke, štite voće i povrće od bolesti, uređuju balkone i vrtove... Ovoga puta, magistar zaštite bilja Dragana Pavlović, govorila nam je o značaju zimskog prskanja voćaka.
Objavljeno: 29. 11. 2018 - 07:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Zimsko ili plavo prskanje je od izuzetne važnosti u kompleksnom procesu zaštite voćaka. Sprovodi se, prema riječima Pavlović, kada miruje vegetacija, odnosno u periodu od opadanja lišća do pojave pupoljaka – tj. do faze mišjih ušiju. To je trenutak u kojem treba djelovati kako bi se spriječilo oštećenja voćaka.

Pavlović preporučuje da se plavo prskanje obavi već u jesen, poslije opadanja lišća, ili pak dva puta tokom jeseni, i jednom u zimskom periodu – najkasnije do početka vegetacije.

„Prvi tretman treba sprovesti kad počne da opada lišće – kada ga je opalo 30 do 40 odsto – a drugi kada je opalo 70 do 80 odsto, kako bi fungicid dospio na rane koje nastaju prilikom opadanja. Ovakvim prskanjem se smanjuje infekcioni potencijal fitopatogenih gljiva i bakterija, kao i brojnost štetočina. Suzbijaju se bolesti poput čađave krastavosti plodova jabuke i kruške (Venturia inaequalis i Venturia pyrina), bakteriozne plamenjače jabučastih voćaka (Erwinia amylovora), rogača šljive (Taphrina pruni), monilioze (Monilia laxa) koštičavih voćki (kajsije, breskve, šljive, trešnje i višnje), kovrdžavosti lista breskve (Taphrina deformans), crne pjegavosti vinove loze (Phomopsis viticola) i dr.“, ističe sagovornica Portala Analitika.

2811cadjavakrastavost

Prouzrokovači gorepomenutih bolesti, navodi ona, prezimljavaju u krošnjama voćaka, skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak-ranama, trulim organima i drugim mjestima. Da se infekcija ne bi ostvarila tokom kasne jeseni i blagih zimskih mjeseci, neophodno je, objašnjava Pavlović, uništiti patogene na mjestu gdje prezimljavaju. Zato je, naglašava ona, nužno da se plavo prskanje obavi pravovremeno, kako bi se infekcioni potencijal u proljeće smanjio na najmanju moguću mjeru.

„Prskanje bi trebalo obaviti po povoljnom vremenu – bez vjetra, kada je temparatura iznad 10 stepeni Celzijusa. Stabla se moraju dobro nakvasiti, dok s njih ne počne da kaplje. S obzirom da sredstva koja se koriste za prskanje imaju plavičastu boju, kada se voćnjak njima poprska dobija istu nijansu, po kojoj je ovaj ovaj tretman i dobio ime“, napominje ekspert vrtnog centra „Kalia“.

2811zimskoprskanje2

Koji se preparati upotrebljavaju za zimsko prskanje? Pavlović navodi da sva sredstva pripadaju tzv. grupi bakarnih jedinjenja, a to su: bordovska čorba (bilo industrijska, bilo lično pripremljena) koja se koristi u koncentraciji 1,5 – 2 odsto, blauvit u koncentraciji 1 odsto, bakarni oksihlorid 50 u koncentraciji 0,75 odsto...

Ako se odlučite za sopstvenu bordovsku čorbu, možete je, kaže Pavlović, pripremiti na sljedeći način:

„Za pripremu 100 litara ovog fungicida u koncentraciji od 2 odsto, potrebno vam je: 100 litara vode, 2 kilograma plavog kamena, 0,8 kilograma negašenog ili 1,4 kilograma gašenog kreča. Negašeni kreč gasi se u trostruko većoj količini vode. Od 100 litara vode, iz bureta se uzme 10 litara da se razmuti kreč i još 10 da se rastopi plavi kamen. Kad se kreč razmuti, procijedi se kroz gazu i vrati u bure da se napravi krečno mlijeko. Kad se plavi kamen rastopi, sipa se u bure s krečnim mlijekom. Uvijek se rastopljeni plavi kamen sipa u krečno mlijeko. Ne preporučuje se miješanje obrnutim redosljedom, jer se tada čorba brže taloži i slabijeg je kvaliteta. Ovako pripremljenu bordovsku čorbu treba potrošiti istog dana, jer stajanjem gubi fungicidno dejstvo“, pojašnjava Pavlović.

Faza mišjih ušiju – početak otvaranja cvjetova ili lisnih pupoljaka – posljednji je rok, upozorava naša sagovornica, kada se mora obaviti plavo prskanje.

2811sredstvazaprskanje

„Tada se preporučuje upotreba mineralnih ulja koja su insekticidnog i akaricidnog dejstva, u kombinaciji s fungicidima na bazi bakra, što je od velike važnosti za voćnjake u kojima u jesen nije obavljeno prskanje“, kaže Pavlović.

Hemijska sredstva, podvlači naša sagovornica, mogu štetno djelovati na voćke ako se primijene u većim dozama od preporučenih. Zato se treba pridržavati uputstava za upotrebu.

„Moraju se poštovati preporučene doze (količina sredstva izražena u litrima ili kilogramima po jedinici površine) ili koncentracije (postotak sredstva za zaštitu bilja u vodi izražava se u procentima), kao i karenca. To je period od posljednje primjene pesticida do žetve, odnosno berbe. To je period u kome se primijenjeni pesticidi u potpunosti razgrade ili se razgrade ispod maksimalne dozvoljene količine (MDK) i izražava se u danima“, zaključuje Pavlović.

Za sve potrebne informacije i savjete na ovu – ali i brojne druge teme – poljoprivrednici se mogu obratiti agronomima Kalije.

Komentari: 1

Tara

02. 12. 2018 - 18:51

Fungicid..je teski opasni otrov...zasto gospodjo savjetujete nesto sto je jako..jako opasno za covjecanstvo.. Imali prirodni nacin..ima..
Novi komentar