Da bi dali i približno zasnovanu ocjenu rada Markovićeve Vlade u dvogodišnjem periodu, treba imati na umu odakle je krenula i sa kakvim makroekonomskim indikatorima je startovala, a to su visok dug i budžetski deficit, visoka nezaposlenost, jenjavanje stranih investicija, prenapregnute javne finansije sa slabim izgledima...
DANAS Gdje je ekonomija danas?
- Javni dug je porastao i vjerujem da će rasti još. I dalje je visok budžetski deficit, ali sa realnim izgledima za značajno smanjenje, nezaposlenost je značajno smanjena - preko četiri odsto. Javne finansije su u fazi konsolidacije i taj će proces potrajati, ali su u boljem stanju i sa znatno boljim izgledima nego prije.
Poreski prihodi rastu, što govori i o funkcionalnijoj organizaciji poreskih službi. Strane direktne investicije su porasle za oko 50 odsto, što je izuzetno značajno, imajući u vidu njihov trend od ranije - kaže Kostić.
I u turizmu - Ministarstvo i naročito NTO adekvatno odgovaraju na rastući turistički talas u svijetu i bilježi stalni rast, što je Crnu Goru uvrstilo u sada već poznate turističke destinacije širom Evrope i svijeta.
- To nije za zanemariti, naprotiv, budući da se može reći da je turizam umnogome doprinio našem ekonomskom oporavku i da znatno doprinosi ublažavanju platnobilansne neravnoteže koja bi, da toga nema, mogla biti znatnije potencirana - objašnjava ovaj ekonomski analitičar. Osnovni generator budžetskog deficita - tekuća potrošnja se drži pod kontrolom. Eksterna neravnoteža, odnosno rast uvoza nad izvozom je još izuzetno velika i nepovoljna iako ima pomaka, ali doista malih.
- Rezultat, odnosno sublimirajući izraz pozitivnih promjena je dinamičan ekonomski rast BDP po stopi od 4,8 odsto, što u ovim uslovima predstavlja vrlo snažan rast, a njegov nastavak se očekuje i u narednoj godini. Sve u svemu, makroekonomski indikatori su, osim javnog duga, koji je pogoršan i ekesterne neravnoteže između uvoza i izvoza, koja je i dalje velika, znatno poboljšani - kaže Kostić.
Treba reći da je rast javnog duga projektovan, odnosno dio plana, ali da se uprkos tome njegova visina često katastrofično tretira, što je pretjerano. - Tumačenje visine i rasta javnog duga ne može biti adekvatno ukoliko nije zasnovano na kontekstu, odnosno međuuslovljenosti i međuzavisnosti sa ostalim agregatnim veličinama. Dug jeste visok, ali nije katastrofičan i treba ga kontrolisati u komparaciji sa drugim agregatnim veličinama - smtra ovaj ekonomski analitičar.
AMBIJENT Sljedeće ključno važno je unapređivanje poslovnog ambijenta.
- Na posljednjoj listi koja je objavljena o povoljnosti uslova za poslovanje smo znatno nazadovali (iako smo još relativno visoko), što nikako ne bi smio biti slučaj. Mi nijesmo u situaciji da sebi možemo dozvoliti kretanje unazad ni u mnogo manje važnim stvarima od ove, jer broj mjesta za koji smo se pomjerili na dolje nije najgora stvar, već nedovoljno razvijena svijest kod nadležnih službi ili organa o potrebi stalnog unapređivanja poslovnog ambijenta - navodi on. Makro i mikro ekonomske osnove prosperiteta se ogledaju u stimulativnosti poslovnog ambijenta.
- Ukoliko preduzeća nemaju povoljne uslove za poslovanje, ne možemo očekivati da budu konkurentna i da bilježe poslovne rezultate koji će gurati ekonomiju na više. Slabije poslovanje preduzeća su manji poreski prihodi za državu - ocijenio je on. Produbljivanje eksterne neravnoteže (odnos uvoza i izvoza) je, naravno, negativna okolnost.
- Ipak, treba reći da je riječ o strukturnoj neravnoteži platnog bilansa, što će reći da je taj problem naslijeđen i da je dugoročnog karaktera, te ga treba strpljivo i sistematski rješavati kroz promjenu privredne strukture i njene konkurentnosti - smatra Kostić.
