Crnogorski autori o festivalima i domaćim filmskim projektima

Problemi koje zbog lijenosti stavite pod tepih, će vas kasnije ugristi za dupe u montaži

Četvrti po redu, Boka Art Film Festival je završen krajem novembra. Na ovogodišnjem Baff- u, akcenat je stavljen na fotografiju, kao umjetnički izraz u filmu.
Objavljeno: 07. 12. 2018 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Filmovi crnogorskih autora “Igla ispod praga”, “Ivana Marinovića, “ Put” Senada Šahmanovića, “ Puna glava radosti”, Branislava Milatovića i “Peloid” Bojana Stijovića su se našli u programu festivala.  Razgovarali smo s crnogorskim rediteljima, koji su se nakon projekcija našli i u ulogama mentora i predavača.

Analitika: Kao gosti ovogodisnjeg Baff-a ima li ste priliku da razgovarate sa studentima Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i da podijelite znanja i iskustva koja ste stekli radeći na dugometraznim i kratkometražnim filmovima. Da li ste zadovoljni komunikacijom koju ste ostvarili sa njima?

Šahmanović: Rad sa studentima uvijek predstavlja jednu vrstu kreativnog izazova. Posebno ako uzmemo u obzir da sam i sam, ne tako davno bio u njihovoj poziciji, a i na neki način još uvijek jesam, jer i dalje posjećujem razne radionice i forume ne bih li kvalitet svojih projekata izdigao na veći nivo i pokušao da greške svedem na minimum. Želio sam da približim izazove ili probleme s kojim se susreću studenti i kako se nositi sa njima.

Stijović: Trudio sam se da studentima prenesem neka iskustva koja smatram da će im koristiti kada budu pripremali svoje prve filmove. Kako je ovogodišnji Baff bio posvećen fotografiji u filmu, govorio sam o odnosu reditelja i direktora fotografije, i koliko je važno da na temeljit način pristupe pripremama. Takođe, uputio sam ih da komuniciraju međusobno i traže savjete od starijih kolega. Smatram da smo praktičnim savjetima uspjeli da im priblizimo kakvi ih sve izazovi očekuju u budućnosti i koliko je bitno da se bore za svoje ideje i istraju u tome.

bojan-stijovic

Marinović: Veoma sam zadovoljan, utisak mi je, zbog pitanja koja sam dobio na kraju, poslije predavanja, da su pomno ispratili sve od početka do kraja i da su radoznali. Treba i njih pitati kako su oni zadovoljni, to je relevantnije.

Milatović: Kod većine festivala, osim samog prikazinanja filmova postoje i određeni propratni segmenti. Zato je sam fokus Baff-a specificifičan, jer je interdisciplinaran, te je možda na samom početku studente filma bolje uputiti na "opšti" pristup, koji nije usko vezan samo za film. Konkretno, smatram da je traženje čiste filmske forme najbolje ostvariti kroz usporedbu sa drugim umjetnostima, a samim tim se najbolje dolazi do specifičnog izraza koji nosi film, koji se nažalost uglavnom, vezuje za strogu dramsku formu.

Analitika: Da li smatrate da festivali kao sto je Baff uspijevaju u svojoj namjeri da mladim ljudima približe odnos filma s ostalim umjetnostima.

Marinović: Vjerujem da festivali poput Baff-a igraju značajnu ulogu. Film uključuje pregršt različitih disciplina, i potrebno je mnogo iskustva da se sakupi kako bi se isproduciralo kompleksno filmsko djelo. Siguran sam da Baff doprinosi mladim ljudima na tom putu, jer studentima predočava različite pristupe i metodologije, koje mogu da ubrzaju i misaoni process, a i da ih upute u nove sfere istraživanja koja su sastavni dio svakog ozbiljnog bavljenja filmom.

Stijović: Smatram da uspijevaju i više od toga. Prije svega, koncept jednog ovakvog festivala je veoma zanimljiv i dinamičan. Kroz odnos filma i ostalih umjetnosti otkriva se suština onoga što film jeste i koliko su kompleksni i međuzavisni odnosi. Studenti imaju priliku da u nekoliko dana na neposredan način, u interakciji s predavačima, steknu znanja koja su višestruko korisna za njihov dalji razvoj. Takođe, kroz radionice i konkretne zadatke stiču vještine i uče da rade timski i da krajnji proizvod cijene kao zajednički poduhvat. Zato sam uvjeren da ovakvi festivali zaista pružaju mnogo, kako studentima tako i predavačima i da iz godine u godinu Baff raste i potvrđuje svoje mjesto među važnijim radionicama u našoj zemlji.

ivan-marinovic

Šahmanović: Mislim da je ova vrsta inicijative izuzetno dragocjena. Jer studentima pruža mogućnost da čuju mišljenje, kako od iskusnih profesionalaca tako i od mladih regionalnih, talentovanih autora, koji su stekli zavidnu međunarodnu reputaciju. Vjerujem da će se Baff i dalje razvijati i da će, kako vrijeme bude odmicalo postati nezaobilazna stanica za studente tako i mlade autore koji pripremaju prve profesionalne radove.

Analitika: Vaši filmovi su učestvovali na mnogim međunarodnim festivalima, na kojima ste osvajali nagrade. Koliko učestvovanje na takvim festivalima znači za vas i vaše saradnike?

Marinović: Pitanje festivala je složeno. To je, zbog teške situacije u distribuciji, jedna od najvažnijih platformi za samo prikazivanje filma. Takođe ulazak u selekcije je potvrda kvaliteta filma, što i meni i mojim saradnicama gradi kredibilitet koji je neophodan da bi se isfinansirao i snimio sljedeći film. Nagrade su šlag na torti, ali one zavise od niza okolnosti, ko je u žiriju i koji ukus preovladava u istom, kakva je aktuelna politička klima i slično, tako da one same po sebi jesu relativna stvar. Ali biti dio selekcije relevantnih festivala je i bez nagrade dovoljno dobro.

Stijović: Uvijek kada sam u mogućnosti, studente savjetujem da ne propuštaju priliku da posjećuju festivale i smotre, jer će na taj način,u razmjeni ideja i stavova s ljudima iz različitih zemalja, steći neprocjenjivo korisno i lijepo iskustvo. To je jedna od najvažnijih stvari za mladog stvaraoca, postajete zreliji i svjesniji specifičnosti koje ova profesija posjeduje. Kada ste dio nekog festivala i imate film koji je u takmičarskom programu, to posmatrate kao nagradu i dokaz da ste sa ekipom s kojom ste radili na filmu trudili, i da se trud isplatio, tako da je zadovoljstvo veliko kada film ima svoj festivalski život.

branislav-milatovic

Milatović: Bez obzira na sam kvalitet filma jedino što na kraju ostaje su filmski festivali, značaj festivala i eventualno broj festivala na kojima će se film prikazati. Možda je nepravedno, al’ u slučaju kratke forme, za sad je to jedino mjerilo. Međutim, osim značaja za sam film, učestovanje na festivalima, pogotovo onim značajnim pruža uvid autoru u filmove savremenih tendencija, i u toj situaciji sam autor najbolje može da osjeti koliko njegov film kvalitativno odskače ili odudara od ostatka filmskog svijeta.

Šahmanović: Kada je film selektovan na festivalu znači da se nekom svidio i da je film odabran. To je već u startu neka vrste nagrade. Prema tome učešće je od izuzetnog značaja, prije svega jer dobijete dragocjene povratne informacije i prepoznate kako film komunicira sa strancima, čime stičete iskustvo neophodno za dalje bavljenje filmom.

Analitika: Kakav bi ste savjet dali mlađim kolegama koji se pripremaju za svoje prve radove?

Marinović: Pa zavisi kome i u kom sektoru. Uopšte bih im poručio da budu temeljni i studiozni, strpljivi i istrajni. Da se ne plaše da čuju druga mišljenja i da nauče da prihvate dobronamjerne kritike. Takodje da se sav trud uložen u tekst, u pripremu i razradu kasnije isplati u produkciji. Svi problemi koji se zbog ljenosti stave pod tepih, u nadi da će proći neprimjećeno, će ih kasnije ugristi za dupe u montaži. I na kraju, da ne podcjenjuju publiku. U našim društvima vlada šund, ali u publici je dovoljan broj ljudi koji će kvalitet prepoznati onda kad im se ponudi.

poster-baff-2018

Stijović: Savjetovao bih da budu istrajni i beskompromisni u predstavljanju ideje i stava, da na vrijeme shvate da je stvaranje filma timski rad i da se trude da sa saradnicima ostvare odnos uzajamnog poštovanja i razumijevanja. Da gledaju filmove i da prije svega čitaju.

Šahmanović: Biti hrabar, odlučan. Sve se može naučiti, samo se treba usuditi. Pored toga raditi na sebi, kostantno se usavršavati, biti strpljiv i istrajan.

Milatović: Smatram da bi se u prvim radovima trebali baviti uglavnom filmskom formom, prevashodno ogranizacijom prostora i vremena u filmu, kao i dramskom strukturom. Jer vjerujem da je s tematskim, društvenim, političkim ili nekim drugim svjetonazorom i komentarom bolje sačekati kada se usvoji elementarni zanatski okvir za iskazivanje svojih stavova, koji ponekad prevazilaze sam film kao medij. 

Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture Crne Gore. Partneri i prijatelji festivala su Filmski centar Crne Gore, Opština Kotor, Kulturni centar Nikola Đurković, Kotor, Fakultet dramskih umjetnosti, Cetinje. Organizator festivala je Stefan Bošković.

Komentari: 1

filmofil

09. 12. 2018 - 18:57

Tek izašli iz klupa a prozvani da savjetuju ,, iskustvom ,, iz domena filmske fotografije koja je nepostojeća u nastavnom planu FDU na Cetinju gdje su učili. Takođe , njihov dosadašnji rad im ne daje to za pravo jer u crnogorskoj kinematografiji , isključivo ,, gostuju ,, raznorazni snimatelji iz regiona .
Novi komentar