Prema navodima optužnice, Pavićević se tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi, a Krković i Vreteničić za krivično djelo zloupotreba ovlašćenja u privredi putem pomaganja.
ANEKS
Pavićević je juče pred sudijom Dragojem Jovićem kazao da Pošti Crne Gore nije nanijeta šteta pravnim poslovima koje su imali sa ZIB-om. - Od 2008. do 2011. godine bio sam predsjednik borda direktora i vlasnik 32 odsto akcija u ovom preduzeću. U ZIB-u nikada nijesam bio većinski vlasnik. Kao predsjednik borda direktora, sjećam se da sam bio upoznat sa mogućnošću zaključenja ugovora o izgradnji poslovno-stambenog objekta sa Poštom, a na osnovu javnog poziva koji je ovo preduzeće raspisalo. Takođe, poznato mi je i da je sa Poštom zaključen ugovor, a da je potom na njihovu inicijativu prethodno ugovorenih 30 odsto bruto građevinske površine koje su trebale da pripadnu Pošti, zamijenjeno eventualnim novčanim sredstvima koje je ZIB trebalo da uplati Pošti - ispričao je Pavićević.
Kako je objasnio, ova izmjena uslijedila je na inicijativu Pošte jer su smatrali da im stambeni prostori nijesu potrebni, već samo novčana sredstva da bi izmirili neke druge obaveze. - U tom pravcu zaključen je aneks ugovora, iako sam smatrao da zaključenje sa takvim uslovima nije dobro. Koliko mi je poznato, Vlada je dala potrebne saglasnosti, kako za zaključenje osnovnog ugovora, tako i za aneks. Pošta je bila u obavezi da Vladi dostavlja odgovarajuće podatke i prijedloge nakon čega je Vlada dala potrebne saglasnosti. Poznato mi je i da je na osnovu zaključenog aneksa preduzeće ZIB od novčanih sredstava, koja su ugovorena, uplatilo milion eura. Nakon toga, 2013. godine preduzeće ZIB imalo je poteškoće i otvoren je stečaj, pa su ostale obaveze iz aneksa ostale neizmirene – kazao je Pavićević.
Kako je istakao, o mogućnosti izgradnje stambeno-poslovnog objekta saznao je iz razgovora sa predstavnicima Pošte koji su dolazili kod njega kao predsjednika opštine i interesovali se o mogućnostima izgradnje objekta na lokaciji G13. - Tada sam saznao da je Pošta posjedovala 5000 metara kvadratnih na toj lokaciji i da je planirano da se raspiše javni poziv za izgradnju. Nakon što je objavljen javni poziv, smatrao sam da ZIB kao jedna velika kompanija koja je u to vrijeme dosta radila, treba da se javi na poziv – dodao je Pavićević.
UGOVOR
I Danijela Krković juče je negirala navode iz optužnice, ističući da se ne osjeća krivom i da je posao obavljala odgovorno.
- Bila sam izvršna direktorica od novembra 2007. godine do 2013. i sve što sam radila bio je dio mog svakodnevnog posla. Jesam potpisala ugovor o zajedničkoj izgradnji. ZIB je kao građevinska firma na tenderu imala najpovoljniju ponudu i dobila je posao. Ugovorom iz 2008. godine bilo je predviđeno da Pošta dobije 30 odsto neto površine stambenog i poslovnog prostora – dodala je Krković.
Kako je kazala, Pošta je zadržala pravo svojine i državine po listu nepokretnosti, ističući da je aneks prošao sve procedure i dobio saglasnost Vlade. - Zbog problema u kašnjenju izgradnje, ZIB je potpisao ugovor sa USEF-om i to je bila opšte poznata činjenica jer je u ZIB-u bilo sve transparentno. Mislim i da je ugovor bio nepovoljan za ZIB jer su obezbjeđivali Pošti prostor do izgradnje novog – dodala je Krković.
Odgovarajući na pitanje sudije Jovića, ona je kazala da je imala komunikaciju sa Pavićevićem povodom aneksa ugovora i da je njegovo potpisivanje bilo rezultat planiranja i analize svih službi koje su postojale kod njih. - Ugovori su kod nas tipski i njih je pripremala tehnička služba kada dogovorimo sve njegove elemente – objasnila je optužena.
Trećeoptuženi Rafail Vreteničić, kao i Pavićević i Krković, negirao je optužbe, ističući da ,,nije ni pomislio da tako nešto uradi“. - Procjenu sam predao ZIB-u i ne samo jednu kao što to piše u optužnici. Procjena je bila vezana za budući projekat. Dobio sam zadatak da procijenim tržišne vrijednosti stanova i poslovnih jedinica – pojasnio je Vreteničić. On je dodao i da procjena koju je uradio nije bila obavezujuća ni za naručioca, a ni za Poštu Crne Gore. Zastupnik Pošte Petar Ostojić pridružio se krivičnom gonjenju optuženih i postavio imovinsko-pravni zahjtev za više od dva miliona eura, koliko je, prema optužnici, oštećen taj državni organ.
Koji ugovori su sporni za Tužilaštvo
Prema navodima optužnice, Pavićević se sumnjiči da je u toku 2011. godine pribavio imovinsku korist za Zavod za izgradnju Bara gdje je obavljao funkciju predsjednika odbora direktora. On je, kako se navodi u optužnici, zajedno sa akcijama pravnog lica ,,Samba“, čiji je osnivač i većinski vlasnik, na grubi način povrijedio ovlašćenja u pogledu upravljanja, raspolaganja i korišćenja imovinom. Pribavljena imovinska korist procjenjuje se na 40 hiljada eura. Pavićeviću su, prema sumnjama tužioca, umišljajno pomogli sudski vještak Vreteničić i izvršna direktorica Zavoda za izgradnju Danijela Krković. Kako se navodi, članom 4 bilo je predviđeno da su se ugovorači saglasili da ZIB obezbijedi Pošti 30 odsto neto površine poslovnog prostora, što u novčanoj vrijednosti iznosi 4.351.308,70 eura, a za vrijeme od 30 mjeseci. Iako ugovoreno u naznačenom roku nije izvršeno, Pavićević je navodno Krković dao usmeni nalog da zaključi aneks ugovora. Krković je sa preduzećem USEFA zaključila ugovor koji se odnosi na zajedničku izgradnju stambeno-poslovnog objekta.
U optužnici piše i da odgovorna lica u Pošti nijesu imala saznanja za ugovorni odnos između ZIB-a i USEFA-e, pa su aneksom, osim roka izgradnje u članu 4, izmijenjeni i drugi bitni elementi ugovora tako što ugovoreni stambeni prostor površine 1790 metara kvadratnih nije više predstavljao 30 odsto neto površine izgrađenog objekta već manju površinu. Takođe, novčani iznos od 3.222.000 eura, koji je utvrđen kao protivvrijednost nepreuzetih stanova, bio je znatno manji od iznosa koji je Pošti trebalo da pripadne po osnovu neto površine izgrađenog objekta, jer je cijena od 1.800 eura po metru kvadratnom koja je ugovorena za stambeni prostor površine 1.790 metara kvadratnih utvrđena nakon procjene Vreteničića. On je, prema tome, kao ovlašćeni procjenjivač izvršio procjenu nepokretnosti i sačinio dva izvještaja u kojima je, iako se odnose na isti objekat i isti period procjene, unio različite podatke.
