U riziku od siromaštva u Crnoj Gori je skoro svaki četvrti gradjanin (23,6%,), pokazuje pokazuje istraživanje Monstata o dohotcima i uslovima života građana urađenoj po novoj metodologiji usklađenoj sa standardima EUIstraživanje je obuhvatilo period od 2013. godine, i pokazuje da je u međuvremenu došlo do manjeg pada stope rizika siromaštva koja je tada bila 25,2 odsto.
U trajnom riziku od siromaštva je 15,6%. Ovim pokazateljem obuhvaćeni oni koji se u poslednje četiri godine barem tri godine nalaze u riziku siromaštva. Oni pripadaju trajno ugroženima.
Smanjen je jaz izmedju izrazito bogatih i izrazito siromašnih, tako da je 20 odsto najbogatijih gradjana prihohodovalo 7, 6 puta ( bilo je 8,5 puta) više nego 20 odsto najsiromašnijih.
I dalje su najugroženija domaćinstva sa izdržavanom djecom 28,0% u odnosu na domaćinstva bez djece (19,1% za jednočlano, i dvočlano domaćinstvo bez djece 14,7%).
Ipak, u odnosu na 2013. godinu došlo je do smanjenja stope rizika od siromaštva za sve tipove domaćinstava sa izdržavanom djecom, a smanjenje je najviše izraženo kod domaćinstva sa dvije odrasle osobe i dvoje izdržavane djece (5,5 procentnih poena).
U domaćinstvima bez izdržavane djece stopa rizika od siromaštva u 2017. godini iznosila je 15,7%, i nema statistički značajnih odstupanja za period od 2013 - 2017. godine.
U istraživanju je prvi put obuhvaćena takozvana deprivacija, odnosno mogućnost domaćinstva da priušti ono što bi bilo normalna za kvalitetan život u 21 vijeku. Tako da je preuzet standard EU o devet stavki koje su indikatori normalnih uslova života.
To su adekvatno zagrijavanje stana, da mogu kupiti veš mašinu, televizor, automobil i telefon, da svi članovi domaćinstva mogu otići na najmanje sedam dana godišnjeg odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda i da redovno mogu plaćati kiriju ili rate za stan kao i komunalne račune za domaćinstvo
Prema ovim podacima prošle godine svega 35,2 odsto stanovništa je moglo da pokrije troškove za tri od ovih devet stavki, četiri stavke je pokrivalo 13,9 osto domaćinstava a svega 5,3 odsto je moglo da priušti pet ovih troškova normalnog života.
Istraživanje pokazuje i da u 2017. godini 31,7 odsto djece odrasta u domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva. To je čak i više nego godinu ranije kada je procenat iznosio 30,9 odsto, ali manji nego na početku istraživanja u 2013. kada je iznosio 34,7 odsto.
Prema podacima Svjetske banke (SB), svaki pojedinac koji u Crnoj Gori troši ispod 5,5 USD dnevno, je siromašan.
"Prema tim podacima, apsolutno siromašnih u Crnoj Gori, koji ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe, je 4,4 odsto", rekla je ranije danas na konferenciji za novinare direktorica MONST-a Goradana Radojević i dodala da to znači da ne ne može da zadovoljni osnovne potrebe, prije svega za hranom i pićem.
Ona je objasnila da se, kako je jačao ekonomski rast Crne Gore, javila potreba da se siromaštvo sagleda ne samo sa stanovišta bazičnih ili minimalnih potreba potrošnje, već i onih koje su uobičajene u razvijenim društvima.
"Stoga je Monstat od 2013. godine u partnerstvu sa EUROSTAT-om počeo rad na istraživanju koje omogućava da se materijalno stanje građana sagleda na isti način i po istim principima kao što to rade sve države članice Evropske unije (EU)", saopštila je Radojević.
Radojević je kazala da će Monstatsa zadržati i obračun apsolutne linije siromaštva, sve dok postoji i jedan član društva koji ne može zadovoljiti osnovne ili minimalne potrebe potrošnje.
