- Cijene će ostati iste u januaru, kad je potrošnja najveća - kazao je Pobjedi izvor blizak EPCG i objasnio da će Elektroprivreda dodatno analizirati tržiste električne energije, buduće aktivnosti proizvodnih kapaciteta i definisane investicione projekte, kako bi pokušala da nađe balans između tržišnih činjenica i socio-ekonomske situacije.
Cijene električne energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce zavise isključivo od slobodno formirane cijene snabdjevača, uz zakonski definisana ograničenja koja su direktno u vezi sa cijenom energije na referentnoj berzi HUPX. Trenutno je prosječna cijena na berzi u Budimpešti 65,86 eura za megavatsat i veća je za 38 odsto od cijene po kojoj se prodaje domaćinstvima, a koja iznosi 40,27 eura po megavatsatu.
Prvi ograničavajući element je da cijena ne može biti veća od srednje vrijednosti fjučersa za narednu godinu ostvarenih u septembru na berzi, kao i trenutna cijena energije u Crnoj Gori za domaćinstva i male kupce. Dakle prvo ograničenje povećanja bi bilo 31,77 odsto u odnosu na postojeću cijenu.
Drugi stepen ograničenja je što po našem zakonu povećanje cijene ne može biti veće od šest odsto, što bi u ovom slučaju bilo 42,69 eura po megavatsatu, a što je 64,32 odsto niže od tržišne cijene. Uz to, poskupljenje struje ne bi mogao biti razlog za povćanje cijena hrane, jer je za privredna društva cijena energije i dalje niža nego 2009. godine.
Uz to, cijena mrežnih usluga, dakle distribucije i prenosa, koje su u nadležnosti CEDIS-a i CGES-a, iznosi 48 odsto ukupne cijene struje na računu, bez PDV-a.
U regionu, skuplju struju od nas i to za 20 odsto plaćaju domaćinstva u Hrvatskoj. Hrvatska je, kao i Crna Gora, uvoznica struje – oni uvoze godišnje petinu svoje potrošnje, a CG uvozi 500 gigavatsati. Srbija ima uravnotezenu potrošnju i proizvodnju, a BiH izvozi četvrtinu svoje proizvodnje. Uz to, u regionu se dugo, a u nekim zemljama i sada električna energija tretira kao socijalna kategorija, uprkos stalnim negodovanjima MMF-a i Svjetske banke.
(opširnije u Pobjedi)
