NATO i priča o pregovorima o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu

Logika ,,srebrnog metka“ nije dobra za razgraničenje

Svaka linija koju izaberete bilo gdje u regionu ostaviće jednu etničku grupu sa one strane. Rasprava o granicama ne treba da bude suština, samo jedan dio šire rasprave. Svako ko misli da je ,,ispalio srebrni metak“ i kaže najbolje je da povučemo granice ovdje i ovdje – i tako smatra da su svi problemi riješeni – nije u pravu
Objavljeno: 16. 12. 2018 - 06:15 Promjenite veličinu teksta: A A A

Svako ko misli da bi povlačenjem novih granica u regionu riješio probleme koji postoje - nije u pravu. Za mir i stabilnost potrebno je da mnogo drugih stvari budu prethodno urađene, rekao je visoki NATO zvaničnik na pitanje Pobjede o ideji promjene granica na Zapadnom Balkanu kao jednom od mogućih rješenja kosovskog pitanja koje su najavljivali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i njegov kolega sa Kosova Hašim Tači.

- NATO nema jasnu poziciju o ovom pitanju, niti jedinstven stav jer svaka zemlja članica ima svoje stavove o ovim prijedlozima. Ono što mogu da kažem je da postoje generalno neka zajednička mišljenja. Granice povučene po etničkim linijama, neće pomoći miru i stabilnosti u regionu, to smo vidjeli i ranije, kada je to izazvalo veliku nestabilnost - ističe u razgovoru za Pobjedu zvaničnik NATO-a.

BEZ NAMETANJA

On naglašava da svako potencijalno crtanje novih granica eventualno može da bude dio nekog šireg rješenja, a da je najbitnije da države Zapadnog Balkana postignu dogovor ,,kako da se ide naprijed, kako da štite svoje građane i u krajnjem da te dogovore primijene“. - Svako ko misli da je ispalio „srebrni metak“ i kaže najbolje je da povučemo granice ovdje i ovdje – i tako smatra da su svi problemi riješeni – nije u pravu. Postoji toliko drugih stvari koje moraju da budu urađene ako želite da osigurate mir i stabilnost. Često ova diskusija o prekrajanju granica, tarifama, zaustavljanju prijema u međunarodne organizacije, služi samo kao način da se zamaskiraju stvari, a ne da se govori o realnim problemima.

I to mora da stane - odgovorio je sagovornik na pitanje Pobjede o ideji promjene granica na Zapadnom Balkanu. - Svaka linija koju izaberete bilo gdje u regionu, ostaviće jednu ili etničku grupu sa one strane. Rasprava o granicama ne treba da bude suština, samo jedan dio šire rasprave - rekao je zvaničnik Alijanse na brifingu posvećenom Zapadnom Balkanu. Ističe da je dosta mjesta u regionu u zapećku, da ljudi odlaze iz zemalja regiona u druge zemlje Evrope jer ne vide perspektivu, njihov glas se ne čuje od zaglušujuće politike. - To mora da stane - dodao je on.

RUSKI UTICAJ

Na pitanje da li očekuje da će odnosi bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Rusije donijeti novo uplitanje Moskve u stvari na Zapadnom Balkanu, zvaničnik Alijanse kaže da nema sumnje da će Rusija pokušati da „donese nevolje“. - Rusija ima jasnu politiku protiv širenja NATO i, da budem iskren, ne očekujem da će se to uskoro promijeniti.

U Alijansi mislimo da svaka zemlja sama bira svoj sigurnosni okvir. Rusija se sa tim ne slaže i oni želi da imaju uticaj na druge zemlje i vrše pritisak na suverene zemlje prilikom njihovog izbora. Mi se, naravno, ne mirimo sa takvim stavom, to je jedan od naših osnovnih principa. Nemam sumnju da će postojati snažna reakcija Rusije na pregovore Bosne i Hercegovine sa NATO i da će željeti to da predstave kao da Alijansa uvlači zemlje u savez protiv njihove volje – kaže zvaničnik NATO-a i ponavlja ključni stav da ,,svaka zemlja sama bira na koji način će da sarađuje sa NATO“.

Kada su u pitanju odnosi u regionu, sagovornik kaže da tenzije između Beograda i Prištine izazivaju zabrinutost većeg dijela Alijanse. - Obje strane su krive što ne postoji dobra atmosfera za dijalog. I Beograd i Priština bi trebalo da smanje zapaljivu retoriku i da sjednu za pregovarački sto. Atmosfera koja se kreira, ne približava nas rješenju. Šefica diplomatije EU Federika Mogerini je optimistična po pitanju postizanju dogovora. Rekla je jasno da postoje elementi oko kojih može doći do dogovora, ali da mora da se smanji zapaljiva retorika, da obje strane treba da budu predane, da donesu odluke i da ih implementiraju - ističe on.

VOJSKA KOSOVA

Odluka o formiranju vojske Kosova treba da bude u skladu sa Ustavom Kosova i u tijesnim konsultacijama sa NATO saveznicima. - Ako transformacija ne bude po Ustavu, NATO će da preispita svoje odnose sa kosovskim bezbjednosnim snagama. To je stav koji smo zauzeli - kazao je NATO zvaničnik. Na pitanje da li ima informaciju o tome da li je u Srbiji došlo do veće podrške javnog mnjenja kada je u pitanju NATO, zvaničnik kaže da stvari nijesu ni bolje ni gore, već iste.

- Situacija je nepromijenjena. Naši sagovornici u Srbiji kažu da ne mogu da utiču na javno mnjenje u zemlji, niti medije. Ali, pozivam naše kolege u Srbiji da budu više otvoreni i snažni kada govore o benefitima koje zemlja ima od saradnje sa NATO, jednako kao što nijesu ćutljivi kada pričaju o benefitima saradnje sa Rusijom - kazao je zvaničnik NATO-a. Dodaje da će marta iduće godine biti obilježena „teška godišnjica“ u odnosima NATO-a sa Srbijom, desetogodišnjica bombardovanja. - Važno je napomenuti da istorija nije počela marta 1999. Konflikti koji su se tada desili moraju biti stavljeni u širi kontekst. Ne možemo samo da kažemo: NATO je bombardovao Srbiju i NATO je loš. Ta istorijska odluka mora biti smještena u istorijski kontekst.

Bio je to veoma dug period pregovora, radilo se o humanitarnoj krizi i učinjeni su svi napori da se situacija riješi mirno. Mislim da je važno pričati o tome šta se sve dogodilo za posljednjih dvadeset godina. To je period u kojem su NATO i Srbija izgradili dobre produktivne odnose od kojih obje strane imaju benefite i interes je da se ta saradnji nastavi - naveo je on.

NEMA TAJNOG PLANA

Napominje da NATO nema „tajni plan“ da uvuče Srbiju u savez. - Cijenimo to što je praktična saradnja sve dublja. Srpska vojska trenira po standardima NATO-a kako bi učestvovala u mirovnim operacijama UN i EU. Zabrinuti smo zbog čestih dezinformacija u medijima, a koji se pojavljuju povodom saradnje između Srbije i NATO-a. Srbija je slobodna da bira koja je njena odbrambena politika i Alijansa nema nikakav ,,tajni plan“ da Srbija postane član saveza - rekao je zvaničnik. Na istom brifingu, još jednom je ponovljeno, što se tiče budućnosti Makedonije, da su ministri spoljnih poslova dali podršku Skoplju u implementaciji Prespanskog sporazuma i njenom putu da postane članica Alijanse.

 - Očekujemo da će se sredinom januara desiti implementacija dogovora između Makedonije i Grčke. Ministri su dali podršku Skoplju na putu da postane članica NATO-a. Nakon implementacije, NATO će onda pokrenuti Protokol o članstvu nakon čega će parlamenti zemalja morati da ga ratifikuju, u prošlosti je to trajalo u periodu 12-14 meseci. Do proljeća 2020. očekujemo da Makedonija postane članica NATO-a – zaključio je zvaničnik. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, naš sagovornik dodaje da je zemlja još daleko od članstva. - Bosna još nije ni blizu učlanjenja, jednostavno još dosta toga treba da bude urađeno, tek je na početku. Sa Bosnom imamo dobar dijalog, ali se očekuje profesionalizacija obavještajnih službi, kao i parlamentarna transparentnost. Na vlastima Bosne je da odluče koliko brzo žele da napreduju. Ne prisiljavamo nikog na saradnju sa nama, već je na njima da odluče da li će odluke koje donesu ubrzati njihove evroatlantske aspiracije. Tražimo reforme i oni to znaju - zaključeno je na brifingu.

Komentari: 2

čOVJEK IZ BUDUĆNOSTI

16. 12. 2018 - 13:19

U Alijansi mislimo da svaka zemlja sama bira svoj sigurnosni okvir. Rusija se sa tim ne slaže VRHUNAC LICIMERSTVA
azdaja alava

16. 12. 2018 - 14:44

E cus NATA prica o granicama koja nema mjere ni granice !!!
Novi komentar