inicijativa povodom mobinga na radnom mjestu za period od 2013. do decembra ove godine, a u oko 50 odsto slučajeva utvrđene su nepravilnosti, saopšteno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove. Razvrstavajući po strukturi, 27 inicijativa pokrenule su žene, 22 muškarci, a bilo je i 20 anonimnih prijava. Nepravilnosti, kako je navedeno iz Uprave za inspekcijske poslove, odnose se na neodređivanje posrednika za vođenje postupka zaštite od mobinga kod poslodavca ili neobavještavanje zaposlenih o tome što je mobing i kakva je procedura zaštite u takvim slučajevima.
- Ove nepravilnosti otklonjene su po ukazivanju inspektora rada na njih – istakli su iz Uprave za inspekcijske poslove.
NADLEŽNOST
U ostalim slučajevima, kako su naglasili iz ovog organa, podnosioci inicijativa su upućivani na sudsku zaštitu ili zaštitu pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na instituciju zaštitnika ljudskih prava i sloboda. - To je učinjeno s obzirom na to da se radilo o žalbi na mobing uz navođenje ponašanja koje može imati obilježja mobinga, ali bez ugroženog ili uskraćenog konkretnog prava iz rada i po osnovu rada – objasnili su iz Uprave za inspekcijske poslove. Istakli su i da inspektori rada nijesu ovlašćeni da vode postupak ispitivanja „da li u radnjama i ponašanju potencijalnog mobera (to može biti poslodavac, ali i drugi zaposleni) postoje elementi mobinga“.
- To se utvrđuje u postupku kod poslodavca, a potom na sudu ili pred Agencijom, pri čemu inspektor preduzima mjere samo sa ciljem stvaranja zakonskog uslova za vođenje takvog postupka kod poslodavca, u skladu sa Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu – navedeno je u odgovoru dostavljenom Pobjedi. Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja saopšteno nam je da ovaj resor samo prati primjenu zakonu, te da je postavljena osoba koja prima i koordinira žalbama za povrede prava na radnom mjestu, ali da od 2012. godine, od kada je Zakon o zabrani zlostavljanja na radu stupio na snagu – nijednu žalbu za mobing nijesu primili.
OMBUDSMAN
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je od 2012. do 31. jula ove godine, kako je saopšteno Pobjedi, imao 42 pritužbe po osnovu mobinga na radnom mjestu. Najviše ih je, prema njihovim statističkim podacima, bilo 2013. godine – 15, dok ih je godinu kasnije (2014) bilo pet, a 2015. godine – osam. Prije dvije godine (2016) bile su tri pritužbe, prošle godine sedam, a ove, do 1. avgusta, četiri.
- Nakon realizovanih ispitnih postupaka, u kojima su pribavljena izjašnjenja poslodavaca i nadležnih inspekcija, nije utvrđeno postojanje mobinga po pritužbama podnijetim po tom osnovu diskriminacije. U većini slučajeva, po zahtjevima za zaštitu prava zaposlenih postupali su poslodavac i/ili nadležna inspekcija. U određenom broju slučajeva nadležna inspekcija utvrdila je brojne nepravilnosti u postupku zapošljavanja i ostvarivanja prava iz rada zaposlenih, pa je naložila otklanjanje tih nepravilnosti i odredila rokove za njihovo otklanjanje.
U određenim predmetima podnosioci pritužbe upućeni su na korišćenje drugih pravnih sredstava – pokretanje sudskog postupka, jer je ocijenjeno da se samo u sudskom postupku može utvrditi relevantno činjenično stanje i donijeti meritorna odluka, radi otklanjanja povrede. Jedan broj postupaka okončan je povlačenjem, nakon što su se stranke izjasnile da su postigle sporazum po spornom pitanju – navedeno je u odgovoru Pobjedi. Iz ove institucije istaknuto je i da su svi podnosioci pritužbi isključivo ukazivali na vertikalni mobing, odnosno kada nadređeni zlostavlja hijerarhijski podređenog na poslu. - Karakteristika dosadašnjeg rada zaštitnika u ovoj oblasti jeste i evidentan osjećaj povrede dostojanstva koji se javlja kod podnosilaca pritužbe – kazali su iz ove institucije.
ZAKONI
Jedan od razloga za relativno mali broj sudskih predmeta u ovoj oblasti, kojih je prema podacima Sudskog savjeta od 2012. bilo svega 30, iz institucije ombudsmana misle da bi mogao biti i dosadašnji mali broj presuda kojima je utvrđeno postojanje mobinga. - Ipak, ne smatramo da zakonska rješenja predstavljaju smetnju za zaštitu od mobinga, posebno imajući u vidu odredbe Zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu koje se tiču tereta dokazivanja.
Zakonom je propisano da „ako je u toku postupka tužilac, odnosno podnosilac predloga za mirno rješavanje radnog spora učinio vjerovatnim da je izvršen mobing iz člana 2 ovog zakona, teret dokazivanja da nije bilo ponašanja koje predstavlja mobing je na tuženom, odnosno na drugoj strani u sporu“ – naglasili su iz Institucije ombudsmana. Iz Sudskog savjeta nam je precizirano da je od 2012. godine primljeno 30 predmeta, u kojima je bilo 34 osobe, od čega je bilo 18 podnositeljki tužbi, a 16 muškaraca. Zakonom o zabrani zlostavljanja na radu mobing je, kako nam je rečeno iz ovog tijela, prekršaj.
- Kada je u pitanju prekršajna odgovornost pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu, državnom organu, organu državne uprave i organu lokalne samouprave, sudovi za prekršaje su imali ukupno u radu tri predmeta u vezi člana 30 Zakona o zabrani zlostavljanja na radu.
U tim predmetima, vođeni su prekršajni postupci protiv tri okrivljena pravna lica i tri odgovorna lica u pravnim licima, koja su muškog pola. U jednom predmetu, pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu su oglašeni krivim i izrečena im je novčana kazna u iznosu od 400 eura (pravnom licu je izrečena novčana kazna u iznosu od 300 eura, a odgovornom licu u iznosu od 100 eura). U dva predmeta, odbačeni su zahtjevi za sudsko odlučivanje, jer su zahtjevi podnijeti od okrivljenih koji su prihvatili odgovornost, shodno Zakonu o prekršajima Crne Gore – naveli su iz Sudskog savjeta. U ovim predmetima bilo je 16 pravosnažnih presuda, od čega šest u korist podnosilaca tužbe. - Četiri presude su donijete u korist podnosilaca tužbe – ženskog roda, dok su dvije donijete u korist podnosilaca tužbe – muškog roda. Sudsko poravnanje bilo je u jednom sporu u kome je podnosilac tužbe ženskog roda – istakli su iz Sudskog savjeta, uz napomenu da nema podataka da je u navedenim predmetima predmet spora bio politički mobing.
Pojam „gazda“ kod nas opravdava sve oblike nasilja nad zaposlenima
Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda ističu da je mobing kod nas relativno nov pravni pojam, ali da dugo postoji kao društvena pojava, te da ovaj problem zaslužuje veću pažnju. - Činjenica je da je ova pojava zastupljena kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, a u stručnoj i laičkoj javnosti prisutno je mišljenje da je mobing ponekad veoma teško dokazati. Osim toga, u društvu tradicionalnih vrijednosti nema uvijek dovoljno senzibiliteta da se shvati činjenica da punoljetna, radno sposobna osoba trpi nasilje na poslu, pritom nemajući snage da to prijavi.
Žrtve mobinga nerijetko se tretiraju i kao krivci, koji su navodnim svojim ponašanjem podstakli na sopstveno uznemiravanje ili zlostavljanje – objasnili su iz institucije zaštitnika. Ističu da su u nekim evropskim zemljama kazne za mobere izuzetno visoke i imaju preventivnu ulogu. - Francuski zakon, na primjer, predviđa krivičnu odgovornost poslodavca koji je sprovodio mobing nad zaposlenima – naveli su oni. Naglasili su da je u društvu kao što je naše potrebno uložiti ogroman napor „kako bi se oduzela ‘magična moć’ pojma ‘gazda’ koji kod nas podrazumijeva i opravdava sve oblike nasilja nad zaposlenicima“.
