Broj osuđenih maloljetnika je u padu, pokazala su istraživanja Monstata. U toku 2017. godine osuđeno je 128 maloljetnih učinilaca krivičnih djela, što je za 8,6 odsto manje nego u 2016. godini.
Analizom podataka iz publikacije ,,Žene i muškarci u Crnoj Gori“ može se zaključiti da broj učinilaca krivičnih djela raste sa uzrastom maloljetnika, odnosno sa porastom godina, što ukazuje na to koliko je prevencija bitna, navodi mr Marija Babić, psihološkinja iz Centra za socijalni rad u Podgorici. Ona primjećuje i da iz godine u godinu ukupan broj krivičnih djela koja su počinili maloljetnici opada, što je ohrabrujući podatak koji se tiče rada Centra za socijalni rad i srodnih službi u Crnoj Gori, a sve to dodatno motiviše i obavezuje na posvećen rad na ovakvom problemu.
UTICAJ
Mnogo je faktora koji doprinose tome da maloljetna osoba uplovi u vode kriminala. Po pravilu, prvi je disfunkcionalna porodična sredina, ali i neadekvatna komunikacija i neprepoznavanje signala da je vrijeme za alarm, tvrdi psihoškinja Babić.
Iz Centra za socijalni rad navode da kod problema maloljetničke delinkvencije akcenat daju prevenciji.
- Nažalost, nije uvijek moguće na pravi način mapirati porodice kojima bi bila potrebna pomoć na ovaj način. Zato se kampanje uglavnom planiraju za društvo na širem planu – pojašnava Babić.
Ona ističe da nakon prepoznavanja prvih znakova maloljetničke delinkvencije – prvih prijava za prekršajna ili krivična djela – savjetodavno se radi prvenstveno sa maloljetnikom, ali i sa njegovom porodicom, koja je najbitniji faktor podrške u ovom lancu.
- Takođe, maloljetniku i njegovoj porodici pruža se podrška pri procedurama u koje su uključene druge institucije iz lanca za suzbijanje maloljetničkog kriminala – pojašnjava Babić.
Sagovornica naglašava da je trud socijalnih službi slabog efekta ukoliko se ne otklone korijeni problema, odnosno ne promijeni ambijent koji generiše delinkventno ponašanje.
-Kada se dijete sa kojim se radi ponovo vrati u sredinu koja podstiče takvo njegovo društveno negativno ponašanje, efekti rada za promjenu su kratkoročni – ističe ona.
Ona rješenje ne vidi u promjeni zakonskog ovira ili povećanju institucija koje bi radile na rješavanju ovog problema, već u promjeni svijesti odraslih.
- Najbitnija je promjena svijesti ljudi, a svaki čovjek je odgovoran za svoje emocije i ponašanje. Kada naučimo da preuzimamo odgovornost za svoje emocije, ponašanja i postupke, dakle, situacija će biti bolja i na planu maloljetničke delinkvencije. To nije lak proces i dugo traje, ali idemo ka tome, a promjena će svakako biti primjetna – navodi ona.
Babić ističe da su institucije u Crnoj Gori koje se bave ovom problematikom umrežene i njeguju timski rad.
- Međuinstitucionalna saradnja je odlična i svakako nešto sa čim se iz godine u godinu možemo sve više pohvaliti – tvrdi ona.
POGLED
Nekadašnji javni pravobranilac, sudija i predsjednik Osnovnog suda u Podgorici, ali i šef policije Titograda a sada advokat, Milivoje Miro Raičević navodi da se tokom cjelokupne karijere srijetao sa problemom maloljetničke delinkvencije.
Na njegov profesionalni odnos prema slučajevima u kojima je počinilac nekog krivičnog djela maloljetnik uticala je, kako navodi, supruga koja je 15 godina provela kao vaspitač u Zavodu za maloljetne delinkvente.
- Kroz rad moja supruga se poistovjetila sa roditeljem te djece i prenosila je na mene svoje utiske koji su se reflektovali na moj profesionalni odnos prema ljudima, posebno prema djeci – tvrdi on.
Analiza brojnih slučajeva maloljetničke delinkvencije, kaže, pokazala je da uprkos brizi države o djeci na njihovo vaspitanje i obrazovanje najveću i najodgovorniju ulogu ima porodica.
- Ako je porodica čvrst oslonac, onda će ta djeca biti i čvrst oslonac za zdravo društvo - kaže advokat Raičević.
Razvod braka je, po njegovim riječima, najčešći uzročnik devijacije mladih ljudi.
- Ako djeca odrastaju u sukobljenim odnosima roditeljima, to dovodi do rascjepa ličnosti djeteta. Tada se, nerijetko, dijete prepusti ulici koja danas nudi mnogo izazova, kao što su opijati, kao i situacije koje ih uvode u imovinsku i krivičnu delinkvenciju. Dok društvo prepozna tu devijaciju, tada već može biti kasno – pojašnjava on.
(Opširnije u današnjoj Pobjedi)
