Ministar Aleksandar Bogdanović izrazio je uvjerenje da će Biogradska gora dobiti status UNESCO mjesta svjetske baštine, koja je trenutno na Tentativnoj listi, a ministar Pavle Radulović pozvao je na “čojstvo u odnosu prema prirodi”. Sve se ovo može prihvatiti kao napor da se mobilišu građani kroz ekološke aktivnosti u rješavanju ozbiljnih problema životne sredine.
Čuli smo i ministra saobraćaja Osmana Nurkovića o mostu Verige, koji nam saopštava da Vlada nije odustala od gradnje mosta, ali da je rad ekspertskog tima zaustavio UNESKO, zbog potrebe izrade nove studije uticaja na životnu sredinu, a da će, ukoliko se bude radilo bez njihovog naloga, UNESCO skinuti Kotor sa liste.
Na pitanje da li je bolje gradnja podvodnog tunela, ministar je kazao da su studije pokazale da bi to bilo višestruko lošije rjesenje.
“Nakon opsežne analize, došlo se do računice da bi tri do četiri puta bila skuplja varijanta tunela”, kazao je ministar, pa se nada da će se nakon izrade nove studije naći načina da počne izgradnja mosta.
Ministar Nurković ovdje govori da tunel košta koliko četiri mosta, ali ne navodi cijenu mosta!? To onda nije studija, već paušalno određivanje vrijednosti. Jos manje je to komparativna analiza dva moguća načina da se povežu obale Bokokotorskog zaliva: most ili tunel.
Ne zna se sa čim se izlazi pred UNESCO: da li samo sa mostom na različitim lokacijama, a tunel je već odbačen? Ja sam u nekolkio navrata pisao dosta opširno o obje varijante, a pisali su i drugi, a što rade navedeni ekspertski timovi je nepoznato, jer gotovo ništa nije bilo u javnosti. Bilo je za očekivanje da o jednom tako velikom i važnom projektu, koji zadire u život građana oni budu bolje i detaljnije upoznati.
Problematični most Verige: Radi jasnoće i mogućnosti uporedjenja navodim nekoliko podataka o mostu i tunelu: Iz izlaganja inženjera Srđana Prnjata na Drugom kongresu iseljenika 2000. godine, vidi se da je Direkcijaza izgradnju puteva raspisala Međunarodni konkurs još 1999.godine i da je prvu nagradu osvojio Inženjerski biro PONTING iz Maribora.Izrada glavnog projekta i prilaznih saobraćajnica sa pratećim objektima povjerena je GRADIS-u iz Maribora. Lokacija mosta je određena na potezu Rt Opatovo-Sveta Nedjelja. Visina mosta od vodenog ogledala minimum 50 metara, dok su piloni visine 168. metara iznad vode.
Cijena koštanja mosta sa prilaznim putevima iznosi 48,5 miliona dolara. Nije poznato da li je otkup zemljišta za prilazne saobraćajnice uračunat u ovu cijenu.
Kasnije je gospodja Marija Ćatović tražila u Skupštini da se visina donje ivice mosta poveća na 60 metara, da bi se omogućio prolaz i najvećih brodova, što će značajno povećati cijenu mosta. Može se očekivati da će u novoj studiji ta visina biti i još veća, jer se grade sve veći brodovi.
Poznata je tragična statistika o broju samoubistava sa Golden Gate Bridge-a u San Francisku.
Konačno je počela da se postavlja zaštitna barijera sa obje strane ovog mosta (“suicide net”) koja će kostati više od dvjesta miliona dolara! Sumnjam da je naš ekspertski tim razmišljao o potrebi te zaštitne barijere i povećanju cijene mosta zbog dodatnog uticaja bočnoog vjetra na čitavu konstrukciju mosta. Porazna je činenica da je nažalost i u Crnoj Gori broj samoubistava veoma visok. Ako je Vezirov most privlačan, zar to neće još više biti ogromna visina ograde ovog mosta?
Iz izloženog se vidi da je cijena mosta u odnosu na 1999. godinu u stalnom porastu i približava se cifri od sto miliona dolara. Ako bi primijenili parametre ministra Nurkovića, da tunel košta koliko četiri mosta to bi iznosilo oko četristo miliona, dakle više nego pet tunela Sozina! Teško je prihvatiti da ovo sto je naveo ministar Nurković može biti objašnjenje za izbor mosta umjesto tunela. A šta je onda drugi razlog? Kad nema transparentnosti onda ostaje nagađanje.Tunel ispod Lamanša za željeznički saobraćaj izmedju Francuske i Engleske, dje je i moja kompanija Bechtel u kojoj sam radio 20 godina, bila jedna od izvodjača, čine tri odvojene bušotine, dvije 7,6 metara prečnika za dvosmjerni saobraćaj i treću od 4,8 metara između ove dvije koja služi za servis i održavanje i koordinaciju saobraćaja u slučaju nužde.
Na nekoliko mjesta, sva tri tunela su međusobno spojena za koordinaciju i privremenu alternativnu upotrebu. Tunel je ukupne dužine 50 kilometara od čega je 38 kilometara ispod mora, što ga čini najdužim u svijetu.
Prosječna dubina je 45 metara ispod morskog dna. Ukupna cijena koštanja je 21 milijardu dolara iz 1994. godine. Obzirom da se u Boki radi o mnogo jednostavnijem sistemu i daleko manjoj dubini orijentaciona cijena po kilometru mogla bi biti polovina cijene tunela ispod Lamanša možda još i manja, što opravdava da se ozbiljno razmotri izgradnja tunela kao alternativa mostu.
Duh Boke: Boka sa njenom civilizacijskom i kulturnom riznicom bila je vjekovima naša najvažnija spona sa Mediteranom i Evropom, kojoj tako žudno težimo. Postavljati most sa ogromnim pilonima i stotinama bočnih kablovskih zatega i to usred vidnog polja bilo bi kao staviti kost u grlo Boke! Jedna takva glomazna čelična konstrukcija zasijenila bi čitavi zaliv, posebno magičnu impresiju Veriga i tajanstvenost ulaska pored ostrva u Risanski i Kotorski zaliv. Reljef zaliva, koji se mora shvatiti kao organska cjelina, kao jedinstven i izuzetan prostor, bio bi potpuno izmijenjen. Piloni su u moru udaljeni od obale oko pedeset metara i sa još nekoliko dodatnih stubova suzili bi i onako danas već tijesan plovni prostor, za razmimoilaženje raznih plovila.
“Niti smo patriote niti smo estete, a na kraju, ni ljudi, dok god smo skloni da divlje gradimo” izjavljuje ministar Pavle Radulović. Bez rezerve prihvatam njegovu konstataciju. Međutim, ako pojedinac gradi divlje bez dozvole nadležnih organa, onda isti atributi pripadaju i državnim institucijama, ako i one rade netransparentno, zaobilaze građane, posebno u ovom slučaju desetine hiljada stanovnika Boke, čiji ce se svakodnevni život znatno promijeniti, a oni ostaju samo puki posmatrači svega što se dešava u njihovom dvorištu!
Nadajmo se da će nam UNESCO pomoći svojom odlukom da pokažemo “čojstvo u odnosu prema prirodi”, pa da konačno pocnemo praktikovati ono isto što i pričamo, ili kako to kažu Amerikanci: “put your money where your mouth is”!
