Održana sjednica Skupštine CANU

Đurović traži da se opet radi Rječnik crnogorskog jezika

Akademik Momir Đurović na jučerašnjoj sjednici Skupštine Crnogorske akademije nauka i umjetnosti predložio je da se ponovo počne raditi na projektu Rječnika crnogorskog jezika, a predsjednik ove institucije Dragan Vukčević saopštio je da će to pitanje iznijeti predsjedništvu i Savjetu Leksikografskog centra.
Objavljeno: 19. 12. 2018 - 06:31 Promjenite veličinu teksta: A A A

Prije dvije godine predsjedništvo CANU-a je odlučilo da povuče iz prodaje i dalje distribucije tadašnji sporni Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija izdala kao poklon narodu uoči jubileja deset godina nezavisnosti. Rječnik je nakon izlaska iz štampe izazvao oštre reakcije dijela javnosti zbog toga što je, pored ostalog, sadržao i pojedine odrednice koje su diskriminatorske i uvredljive za albanski i bošnjački narod, te zbog brojnih politički nekorektnih i neprimjerenih definicija. 

INICIJATIVA 

Đurović je juče saopštio da su rječnici prva dužnost Akademije. – Predlažem da se razmotri da  se ponovo pokrene rad Rječnika crnogorskog jezika, ne ulazeći u te gluposti što je Vlada uradila sa nekakvim deklaracijama… – rekao je on. Vukčević je odgovorio da je to jedan od najznačajnijih projekata, od onih koji ,,predstavlja doprinos identitetu jednog društva, njegove države i onih koji žive pod krovom te zemlje“. - Znamo kakva je bila sudbina čitavog projekta, ali to ne znači da ga zbog detalja ili onoga sa čim se i ne slažemo u pojedinim pitanjima treba dovesti u pitanje kao jedan značajan kulturološki projekat - naveo je on i najavio da će ovu ideju predočiti Predsjedništvu Akademije i Savjetu Leksikografskog centra. Vukčević je na sjednici govorio i o realizaciji budžeta za ovu godinu, te je istakao da je realizovan u iznosu od 1.738.717 eura, što iznosi 99,83 odsto realizacije.

- Budžet je gotovo u potpunosti realizovan onako kako je dogovoreno - kazao je on. Ima, kako je naveo, dosta pitanja koja su vezana za razvoj Crne Gore koja treba otvoriti u okviru Akademije. - To što nekome van ove kuće, možda, i ne odgovara način na koji su otvorena pitanja i način na koji se raspravlja o njima, to je već stvar za analizu i svaka dobronamjerna sugestija je korisna ovoj instituciji, koja je i zakonski određena kao najznačajnija institucija u nauci i umjetnosti Crne Gore... Napravili smo otklon od onoga što je bio dominantni tok istoriografske svijesti u Crnoj Gori, a to je vojno politička istorija, ka nečemu što se može nazvati kulturnom istorijom Crne Gore naveo je on. Ostaje, istakao je Vukčević, pri dubokom ubjeđenju da je Akademija istinski crnogorska u, kako je rekao, onom demokratskom, građanskom smislu. Podsjetio je da su 2017. godinu označili kao godinu u kojoj su obilježavali objavljivanje „Gorskog vijenca“, dok je 2018. posvećana najznačajnijoj pravnoj knjizi Opštem imovinskom zakonu. Za 2019. je izdvojio tribinu koja će biti posvećena piscima Crne Gore u čitavoj njenoj istoriji.

NEAKTIVNI ČLANOVI

Vukčević je saopštio i čime je nezadovoljan. Njihova analiza aktivnosti iz 2018. godine, kako je ispričao, pokazuje da dio članova Akademije participira u projektima, naučnim tribinima, okruglim stolovima i naučnim skupovima, ali da bi ostali mogli više da se uključe. - Možete to shvatiti i kao prekor ili prigovor. Kada se tribine organizuju u našoj Akademiji, ovdje je gotovo jedan broj ljudi prepoznat kao slušaoci, a velikog broja ljudi, nažalost, nema – negodovao je on. I akademik Zoran Lakić, koji rukovodi projektom akademske besjede, naveo je da je prosto nevjerovatno da je od formiranja Akademije održano svega 28 besjeda. - Još frapantniji je podatak da 40 članova Akademije nijesu održali besjede... Apelujem zato da se i mi lično sami javljamo za te tribine, a pogotovo akademici, redovni članovi naše Akademije koji imaju pravo na akademske besjede, da se prijavljuju. Ima ih dosta koji su u tom stažu, bogami, i po desetak godina, a da nijesu održali besjede – istakao je on.

Akademik Ljubiša Stanković, govoreći o programu rada za 2019, saopštio je da naredne godine planiraju potpisivanje ugovora o saradnji sa kosovskom Akademijom nauka, kao i sa azerbejdžanskom. Leksikografski centar, pojasnio je on, nastaviće rad na leksikonu diplomatije, leksikonu likovnih umjetnika Crne Gore i botaničkom leksikonu. Kada je riječ o naučnoistraživačkom radu, počeće rad na rječnicima govora Crmnice, Riječke nahije, a nastaviće rad na rječniku govora Paštrovića. Biće, između ostalog, publikovani rječnik govorne okoline Bijelog Polja i rječnik govorne okoline Berana. - Nastaviće se sa izradom frazeološkog rječnika Njegoševa djela – rekao je on. Planiraju, između ostalog, realizaciju projekta ustavnog patriotizma kao moguće strategije političke integracije za Crnu Goru, u saradnji sa UDGom, prof. dr Ilijom Vujačićem.
 

Komentari: 16

mila

19. 12. 2018 - 07:00

Odrednica zbog koje su protestvovali Đeljošaj i Mustafić su identične sa odrednicama iz Rječnika hrvatskog jezika. To im nije smetalo. A, pojava Rječnika crnogorskog je najviše zasmetala našim montenegristima koji u svakodnevnoj mjesečnoj kampanji kritikovali Rječnik, samo zato što se neko usudio da uradi nešto na šta, oni ničim opravdano, polažu pravo. Imaju monopol na Crnogorski, oni su ga čak i u obrazovanje uveli.
Što ne kudiš

19. 12. 2018 - 09:31

"Montenegriste" za izbor "Montenegriste" Vukčevića za predsjednika CANU. Samo što ode jedan postaviše drugog velikog "Montenegristu." Ko ga postavi?
@ za mila

19. 12. 2018 - 10:48

osnovno bi bilo da mi predjemo na ekavicu i da budemo pravi Srbijanci.Kako bi ti srce bilo puno a i akademiku Djurovicu.
CRNOGORAC

19. 12. 2018 - 07:15

VISE JE VRIJEME DA SE ZNA KOJIM JEZIKOM GOVORIMO I DA SE OSTAMPA RIJECNIK CRNOGORSKOG JEZIKA, SRAMNO JE DA SE ZOVE MATERNJI(SRPSKI,HRVATSKI,BOSNJACKI,ALBANSKI IKO. KO ZNA KAKVI) TO TREBA DA JE JASNO DRZAVA JE CRNA GORA I JEZIK JE GRNODORSKI A PISMO MOZE BITI CIRILICNO ILI LATINICNO AKO BI SE KORISTILA CIRILICA TO NIJE SRPSKI JEZIK JER CIRILICU KORISTE U MAKEDONIJI,CRNOJ GORI SRBIJI A TREBA LI BI DA ZNAJU DA JE PRVA CIRILICNA STAMPARIJA NA PROSTORIMA BALKANA OTVORENA U C.GORI NA OBODU RUIJEKE CRNIJEVICA I NIJE BILA SRPSKA KAKO JE SRBI NAZIVAJU.
Na Obodu je slučajno....

19. 12. 2018 - 08:15

....odradila odličan posao!!! Kako "slučajno"? Tu je došla kao rezultat neke trgovačke transakcije i raskusuravanja na međudržavnom nivou. Nije bila srpska - tačno, nije ni crnogorska (jer države CG tada nije ni bilo) - bila je z e t s k a ( i to samo za par godina - dok zemlja ne postade t u r s k a ). U svakom slučaju štamparija je ostavila veoma pozitivan trag!!!!....Maki 80
Podgorička...

19. 12. 2018 - 08:22

Nije dokazano da je bila na Obodu. Postoje jake tvrdnje da se nalazila pri dvoru Crnojevića (današnji Ćipur) na Cetinje. To je danas teže provjeriti zahvaljujući devastaciji istorijskog jezgra Cetinja u vrijeme gazdovanja gradonačelnika Markuš Joce...
Biće i da je

19. 12. 2018 - 12:52

bitka na Neretvi bila neđe blizu Cetinja. Ostavite nešto i drugome.
Mирослав Ђукић

19. 12. 2018 - 13:04

CRNOGORAC. Баш сте ме насмејали са Вашим називом језика " GRNODORSKI"! Оригиналан, назив нема шта, асоцира на "Грдногорски", а опет, није. Кад сте стручњак за језик, да Вас питам: Кад је прва ћирилична штампарија на Балкану била на "OBODU RUIJEKE CRNIJEVICA", што се данашњи монтенегринисти приклањају латиници и беже од ћирилице, као Ђаво од крста? Ви сигурно знате који је разлог?
@ za miroslava

19. 12. 2018 - 16:35

Miroslave,imas li ti brata,rodjaka,bratstvenika,komsiju kuma ili bilo koga da te ubijedi ili primora da redovno pijes terapiju.Ponekad si zastidje ne za gore navedene ako ih imas nego za nahiju ili drzavu u cjelini.Popij terapiju i tebi9 ce biti lakse!
Sveti duh

19. 12. 2018 - 08:08

Manite se gospodo iz CANU "ustavnog patriotizma". Crna Gora i Crnogorci neće trpjeti tu podvalu
academic naturalis

19. 12. 2018 - 08:10

Djurovic i Vukcevic vjesto skrecu paznju sa glavnog problema. Zasto Drzava finansira 40tak neradnika plus zaposlene sa debelim apanazima za nikakav rad. U razvijenim zemljama to nije slucaj, a u mnogim zemljama to je nvo. Da bi opravdali svoje postojanje oni se kao bave epohalnim stvarima...Sjetimo se kada im je Luksic dao preko 1 milion za Strategiju 21. vijeka, koja negdje kupi prasinu...sada se kao bave recnikom...kojeg eto sada forsira Djurovic...napokon, zadnji izbori su to pokazali gdje su umjesto skromnih i plodnih naucnika izabrani samoreklamerci...i izvanjci...
Crnogorac

19. 12. 2018 - 11:41

Upravo tako! Valja reći, vakat je." u kom grmu leži zec",a u čijim njedrima*-pare. No,niti su Crnogorci što su nekaf' bili,niti se CANU pokazala da je napa -cg-akademija! Opet će jedan vrli akademik pokušati pidmetnuti "kukavočje jaje"- kao i prošli put. Zahvalnost g.Gjeloshaju i g.Mustafiću na budnosti i čestitosti!
Dragan

19. 12. 2018 - 08:15

Ovaj bivši dobio naknadnu pamet pa sad nešto predlaže.Pušti malo nas da se presaberemo pa ćemo viđet što ćemo činjet.Dok si bio preśednik SANU to te nije zanimalo.Malo odmori!
đeca nam napuštaju zemlju!

19. 12. 2018 - 08:49

Momir je ođe mala maca za ove vukove. On makar zbori što misli, ali, ali šta se krije iza 1.738.717 eura, što iznosi 99,83 odsto realizacije? Šta se to za te novce ođe radi? Koje koristi CG ima od od ovoga? Za koga oni to troše ove pare? Kad vidimo da ni jedno pismeno čeljade a da je Crnogorac ne može preći prag ove kuće. dakle što će nam CANU u oskudna vremena? I što će njima novi dvori za ove šuplje priče za nikoga i nikome u CG bez njima lično ne koriste! Baj, baj, buji paju Crna Goro ođe se troši tvoje blago za tuđe interese! Evo zašto nam đeca napištaju zemlju ođe ni kuće ni mačeta nemaju...
CANU JE NAGLO

19. 12. 2018 - 10:04

NAPREDOVALA izborom čuvenog srpskog guslara Mirković Žarka za redovnog člana. Lakić neka pjeva a Mirković neka gusla. Mašala.
Pojam

19. 12. 2018 - 21:07

Gospodo iz CANU, pojma nemam da li imate odjeljenje za proucavanje Istorije Religije, ako imate, red bi bio da objavite, u smislu naucnog dokaza, kako je vizantijski isposnik Nemanja postao brat Miroslava, sto mu je bio glavni zadatak, s obzirom na njegov izgleda isposnika, u odnosu na bogumildtvo, freske i ikone? Da li je stvarno Kotor postedjen jer su mu gradski oci bili pametniji od barskih ili zbog Nemanjih zadataka zbog kojih je i poslan u Zetu. Mozda bi u radu mogli zatraziti pomoc od Dr. Cirkovica. Hvala za rad koji vam je u obavezi.
Novi komentar