Istraživanje je pokazalo da građani Crne Gore najviše prate TV, a zatim internet portale i društvene mreže.Kako se navodi, anketirani građani najviše pažnje poklanjaju zabavnim sadržajima (34,9%), a zatim infomativno političkim (21,6%) i sportskim (19,6%).
Građani se, u untervalu od 10,4% do 16,6%, slažu sa tvrdnjama: da mediji vode računa o interesima gradjana, da štite demokratiju, da je medijima istina na prvom mjestu, da su nepristrasni, da se pridržavaju etičkog kodeksa i da temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju.
Građani se u najvećim procentima ne slažu sa tvrdnjom da je medijima istina na prvom mjestu (54,9%) i da mediji temeljno provjeravaju činjenice koje objavljuju (50,9%), dok se najveći broj novinara ne slaže sa tvrdnjom da su novinari nepristrasni (58,1%) i da je novinarima istina na prvom mjestu (33,1%).
Nešto više od 50% građana mišljenja je da je medijima u Crnoj Gori, na prvom mjestu, stalo do interesa onih koji imaju političku moć, a zatim do interesa onih koji imaju ekonomsku moć (18,6%).
Da je medijima stalo, na prvom mjestu, do interesa gradjana stav je 13,4% ispitanika.
Skoro 2/3 anketiranih gradjana i nešto više od jedne polovine anketiranih novinara su mišljenja da su mediji u Crnoj Gori spremni da, radi povećanja tiraža i rejtinga, objavljuju senzacionalističke informacije koje nijesu uopšte ili su nedovoljno provjerene.
Najveći procenat ispitanika, kako građana (25,8%) tako i novinara (47,1%), je mišljenja da je ekonomska održivost medija najjača garancija da će neki medij pisati/izvještavati istinito, sveobuhvatno i politički nepristrasno, s tim što je skoro duplo veći procenat novinara od građana koji dijele takvo mišljenje.
Nešto više od polovine (51,0%) anketiranih gradjana smatra da političke partije imaju potpuni uticaj na uredjivačku politiku medija u Crnoj Gori, a svaki treći novinar (33,8%) smatra da vlasnici medija u potpunosti utiču na uredjivačku politika medija.
Najveći procenat anketiranih gradjana (43,7%) i novinara (64,7%) je mišljenja da mediji u Crnoj Gori donekle obezbjeđuju dovoljno prostora za javnu debatu radi donošenja najboljih odluka ili postizanja kompromisa oko važnih društvenih pitanja.
• Oko ¾ novinara i 2/3 građana smatra da mediji samo ponekad i rijetko daju stavove svih zainteresovanih strana.
Najveći procenat ispitanika (u intervalu od 35,6% do 41,5%) smatra da mediji u Crnog Gori, bez obzira na to o kojem tipu medija se radi, nijesu nezavisni/objektivni, a zatim da su mediji djelimično nezavisni/objektivni ( u intervalu od 35,6% do 38,1%).
• Oko 40% onih koji imaju omiljeni medij su spremni da oproste tom mediju ako iznese neistinu o nekome ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada, a 28,3% je spremno da oprosti pod uslovom da to nije učinjeno namjerno.
Dakle, više od 2/3 ispitanika je bezuslovno ili uslovno sremno da oprosti omiljenom mediju za iznesenu neistinu na račun nekog ko mu se, iz bilo kojih razloga, ne dopada. Nešto manje od 1/3 ispitanika koji imaju omiljeni medij nije spremno da oprosti tom mediju za iznesene neistine.
• Najveći procenat (oko 2/3) kako anketiranih gradjana, tako i anketiranih novinara smatra da bi, radi ukupnog poboljšanja rada i slobode medija, država trebala da finansijski pomaže medije koji ispunjavaju svoju društvenu ulogu.
Postoji visoki stepen saglasnosti anketiranih gradjana i novinara oko sljedećih tvrdnji: novinari u CG treba da imaju licencu za rad, Zakonom o medijima treba definisati ko je novinar, novinari u CG treba da se specijalizuju za uže tematske oblasti, novinari u CG moraju da budu časne i moralne osobe, novinari i imovina medija u CG nijesu bezbjedni, novinari u CG ne treba samo da ukazuju na probleme, već i da ispituju i traže moguća riješenja i/li odgovore.
Najveći procenat ispitanika (38,6%) je odgovorio da medijima danas vjeruje u istoj mjeri kao i prije 5 godina, a zatim po frekvenciji odgovora slijedi stav da medijima nije vjerovao ni prije 5 godina, pa ne vjeruje ni danas (27,4%).
Veći je procenat onih ispitanika koji je medijima više vjerovao prije pet godina nego danas (18,9%), od onih koji danas više vjeruje nego prije pet godina (9,3%).
Više od polovine anketiranih novinara (55,9%) je odgovorilo da se njihov obim posla povećao u odnosu na prethodnu godinu, a nešto više od 1/3 anketiranih je odgovorio da je obim posla identičan obimu iz prethodne godine.
Skoro polovina (49,3%) ispitanika je odgovorilo da, u prosjeku, dnevno radi od 7-9 sati, a nešto više od 1/3 anketiranih novinara/urednika je odgovorilo da rade do 7 sati. Da radi preko 9 sati dnevno odgovorilo je 14,7% anketiranih.
Nešto više od 1/3 anketiranih novinara/urednika je odgovorilo da im se plata, u odnosu na prethodnu godinu, povećala, dok je svaki drugi novinar odgovorio da mu je plata ostala ista, a svaki deseti novinar je odgovorio da mu se plata smanjila.
Oko 8% anketiranih novinara/urednika je odgovorio da se, obavljajući svoj posao, osjeća veoma ili djelimično nesigurnim. Veoma sigurnim se osjeća 38,2%, a djelimično sigurnim 30,1% anketiranih novinara/urednika. Svaki peti ispitanik je odgovorio da se osjeća ni sigurnim, ni nesigurnim.
Svaki četvrti novinar/urednik je tokom obavljanja novinarskog posla bio izložen pritiscima i/ili ucjenama da nešto uradi drugačije nego što smatra ispravnim, dok ¾ nije bilo izloženo takvim pritiscima. Skoro svaki drugi ispitanik, koji je bio izložen pritiscima ili ucjenama, je odgovorio da su ti pritisci bili od strane onih o kojima je izvještavao, a svaki peti ispitanik je bio izložen pritiscima od strane urednika ili ekonomskih i političkih centara moći.
• Skoro svaki drugi novinar/urednik rijetko pribjegava autocenzuri, dok 39% nikada ne pribjegava autocenzuri. Svaki deseti ispitanik često ili veoma često pribjegava autocenzuri obavljajući svoj posao.
Svaki drugi novinar/urednik nije mogao da procijeni u kojem smjeru će se kretati ekonomski položaj medija u Crnoj Gori u narednih 5 godina, dok svaki treći anketirani je mišljenja da će se ekonomski položaj medija u Crnoj Gori u narednom periodu kretati u negativnom smjeru. Optimistička prognoza, o ekonomskom položaju medija u Crnoj Gori je prisutna kod 17,6% ispitanika.
Približan je procenat onih koji su mišljenja da će se sloboda medija u Crnoj Gori, u narednih 5 godina, kretati u pozitivnom (25,0%), odnosno negativnom smjeru (28,7%), dok skoro svaki drugi anketirani nije mogao da procijeni u kojem će se smjeru kretati sloboda medija u narednjih 5 godina.
