Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da je dobro što su za narednu godinu planirani veći prihodi, kao i da je dobra vijest to što se javna potrošnja smanjuje.
„Dobro je što se iz godine u godinu bilježi rast prihoda, a javna potrošnja smanjuje. Ipak, kada se ti podaci uporede sa periodom ekonomske krize, mislim da ima prostora i da možemo još bolje, pogotovo kada je riječ o smanjenju javnih rashoda po pitanju službenih putovanja od oko dva miliona EUR“, rekao je Sekulić.
On je podsjetio da se često postavlja pitanje zašto rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji bi naredne godine trebalo da dostigne 4,1 odsto, odnosno 4,2 odsto, ne prati rast zarada.
„Ako imamo visoko zaduženje, teško je povećati javnu potrošnju“, rekao je Sekulić.
On je dodao i da se za narednih par godina projektuje smanjenje javnog duga.
„Ukoliko imamo deficit javne potrošnje u narednoj godini od 2,9 odsto i plan da se javni dug u narednih par godina smanji na nešto preko 60 odsto, onda možemo govoriti o ispunjavanju kriterijuma iz Mastrihta“, saopštio je Sekulić.
On je kazao da na osnovu projekcija rasta BDP-a i smanjenja javnog duga vjeruje da će naredne godine doći do rebalansa budžeta, ali u pozitivnom kretanju, odnosno povećanju prihoda.
Sekulić je upozorio da crnogorsku privredu opterećuje siva zona, ne samo kada je riječ o neplaćanju poreza, već i po pitanju nelojalne konkurencije.
„Mislim da tu treba obratiti više pažnje, pogotovo po pitanju akcizne robe“, kazao je Sekulić.
On je upozorio i da u turističkom sektoru postoji veliki dio neoporezovanih usluga, prije svega kada je riječ o izdavanju smještaja preko interneta.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović je govoreći o strukturi budžeta upozorio na prohodnoj strani nema obrazloženja nijedne stavke.
„Kako da vam vjerujem da ste dobro izračunali porez na dobit i dodatu vrijednost (PDV) ili akcize kada imamo završni račun budžeta za prošlu godinu gdje je za pojedine stavke omašeno po 50 ili 60 miliona EUR“, pitao je Damjanović.
On je pitao i da li će dešavanja u bankarskom sektoru dovesti u pitanje aranžman sa Svjetskom bankom, s obzirom na to da su privremene mjere uvedene u dvije banke.
„Imamo privremene mjere u dvije banke, sjutra stečaj u najmanje jednoj, a šuška se da ih je više“, rekao je Damjanović.
On je pitao i kakva je to finesa da će se finansirati 180 miliona EUR depozita.
„To nijesu depoziti iz viška prohoda nad rashodima, već iz kredita. Ovih nedostajućih 550 miliona EUR ne možemo da uravnotežimo, jer ne mijenjamo model ekonomske politike“, kazao je Damjanović.
On smatra da predloženi budžet predstavlja kontinuitet svih politika iz prethodnih godina i da ne sadrži neku prekretnicu ili barem njen nagovještaj, kako bi privredni i rast životnog standarda doveli u vezu.
Damjanović je podsjetio i da je Predlog zakona o budžetu dostavljen sa zakašnjenjem od skoro mjesec, kao i da su sva prateća strateška dokumenta iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti prekršena.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, kazao je da je budžet za narednu godinu razvojni i da je zasnovan na realnim pretpostavkama.
“Budžet omogućava dalji razvoj ekonomije, nastavak daljih kapitalnih projekata i socijalnu sigurnost građana”, rekao je Ibrahimović.
On je dodao da posebno raduje što mjere fiskalne konsolidacije daju pozitivne efekte i što je kapitalni budžet za narednu godinu najveći od nezavisnosti Crne Gore.
Ibrahimović je kao pozitivne strane budžeta naveo to što će se tekuća potrošnja finansirati iz izvornih prihoda.
“Pozitivno za budžet, a što nije ušlo u njegovu strukturu, je i davanje u zakup aerodroma, program ekonomskog državljanstva i prodaja akcija Elektroprivrede (EPCG)”, ocijenio je Ibrahimović.
Poslanik Demosa, Miodrag Lekić, kazao je da budžet nije računovodstveni dokument, nego ogledalo jedne ekonomske politike.
“Radi se o sredstvima građana, poreskih obveznika i naša je odgovornost time veća”, rekao je Lekić.
Kada su u pitanju rizici budžeta, on je naveo da tu prije svega misli na neuravnoteženost prihoda i rashoda. Problemi su, prema njegovim riječima, i neodrživa proizvodnja i dug zemlje.
“Crna Gora je 2006. godine bila zadužena 700 miliona EUR, a danas preko tri milijarde EUR. Došli smo do alarmantnog momenta, jer se zadužujemo da bismo vraćali kamate, a zaduživanje stvara privid da je sve u redu”, smatra Lekić.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, kazao je da svaka uspješna ekonomska politika ima cilj kvalitetniji život građana.
“Na početku rada ove Vlade dug je iznosio 2,6 milijardi EUR, na kraju ove godine 3,2 milijarde, dok su plate iznosile na početku oko 500 EUR, a danas 511 EUR. Vlada takođe, ni kroz ovaj budžet, ni kroz naredne tri godine, ne planira povećanje zarada”, saopštio je Konjević.
On je poručio da taj dug neće vratiti niko drugi nego građani i dodao da će im ostaviti da sami procijene da li im ekonomska politika Vlade obezbjeđuje kvalitetniji život.
Konjević je podsjetio i da Crna Gora ima najmanju minimalnu zaradu u regionu i da čak Kosovo ima višu, 250 EUR. On je, govoreći o tome šta stvara ekonomski rast u Crnoj Gori, kazao da je dug povećan sa 2,6 milijardi na 3,2 milijarde EUR.
“Mi smo upumpali nova sredstva u ekonomiju i to nam diže rast”, tvrdi Konjević.
Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, je među pozitivne strane budžeta za narednu godinu naveo dalju konsolidaciju javnih finansija, odnosno da se svi tekući izdaci finansiraju iz izvornih prihoda.
“Pozitivno je i smanjenje budžetskog deficita, kao i silazna putanja javnog duga i njegov poboljšan kvalitet i ročnost. Javni dug bi u 2021. godini trebalo da iznosi 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP)”, kazao je Mugoša.
Pozitivno je i što su povećana sredstva za poljopriviredu, sport i nauku i što je kapitalni budžet najveći od obnove nezavisnosti.
Mugoša je, govoreći o izazovima, rekao da je to siva ekonomija i ogroman deficit u spoljnotrovinskoj razmjeni.
“Postoji i ogroman prostor za supstituciju strane radne snage domaćom”, smatra Mugoša.
Radunović je kazao da u Vladi nijesu rekli da neće povećavati dug, već da će se on povećavati dok se bude radio autoput i da će se zaduživati samo za potrebe kapitalnog budžeta.
“Krajnje konzervativno smo pravili budžet i za narednu godinu nijesmo planirali povećanje plata, ali ne znači da do toga neće doći”, rekao je Radunović.
On je naveo da, kada je riječ o korekciji minimalne zarade i smanjenja opterećenja na rad, do toga mora doći, samo je pitanje trenutka kada to može da se odradi.
“Tu moramo biti krajnje oprezni, ja se nadam što je moguće prije”, zaključio je Radunović.
